Raspravu o amandmanima zasjenili sukobi oko antifašizma

Iako je u Saboru cijeli dan na stolu izjašnjavanje o amandmanima na prijedlog državnog proračuna, glavna tema i danas - fašisti i antifašisti. Ljevica brani antifašističke marševe u četiri grada, a desnica ustraje na tome da su to bili "protuustavni skupovi projugoslavena". 

Ivica Baksa (Centar/NPS), poručio je kako se "probudilo ozračje iz ’41." 

- Legao sam u subotu u krevet, zaspao sam u '25., da bih se u nedjelju naizgled probudio usred '41., kao da je Hrvatska odjednom ponovno podijeljena na ustaše i partizane", kazao je.

Predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Ivica Kukavica ustvrdio je da su se okupili "takozvani antifašisti, a zapravo projugoslaveni", tvrdeći da marš nije imao veze s antifašizmom.

- Na prvu adventsku nedjelju, kada velika većina hrvatskog naroda u miru i molitvi pali svijeće, ima obiteljski ručak, imali smo marš takozvanih antifašista, a u biti projugoslavena, rekao je.

Iz klupa ljevice stizala su posve suprotna tumačenja. Dalija Orešković (HSS–GLAS–DOSIP) odgovorila je: "Ja vas pitam, Domovinski pokrete i ostali crnokošuljaši, koji, nažalost, danas sjede u saborskim klupama, koji simbol je bio najprepoznatljiviji simbol antifašističke borbe?".

Njezin istup doveo je do niza povreda Poslovnika i burnih reakcija s desnice, uključujući dobacivanja Mire Bulja koji je ustrvrdio da se i u "dimnjačarima vide ustaše". 

Dobacivanja, povrede Poslovnika 

Tenzična atmosfera nastavila se kroz cijelu raspravu, uz niz dobacivanja iz klupa desnice. Najglasniji je bio Josip Jurčević (Most), koji je usporedio situaciju s "Vrapčem“ i spominjao ekstremne scenarije, što je izazvalo oštru reakciju Sabine Glasovac (SDP), koja je dobila dvije opomene.

Jandroković je u više navrata pokušavao smiriti raspravu: "Ne mjerim što je istina, što nije. Ja samo govorim ono što piše u Poslovniku“.

Reakcije nisu stale u sabornici. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava nazvao je marševe "protuhrvatskim skupovima", tvrdeći da su promovirali simbole propalih država.

Tomašević: SOA upozorila na ekstremnu desnicu koja želi ukidanje ustavnog poretka

 
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pojasnio je u utorak da na nedjeljnom antifašističkom maršu nije bio, iako ga je podržao, zato da njegovo pojavljivanje ne bi izgledalo kao da je marš organizirala gradska vlast, a u porukama govornika, rekao je, ne vidi ništa problematično.

- Procijenio sam da bi moje pojavljivanje tamo izgledalo kao da je gradska vlast ili stranka Možemo! organizirala taj skup, a nije, nego građani, poručio je Tomašević na redovitoj konferenciji za medije upitan zašto nije sudjelovao na prosvjednom maršu "Ujedinjeni protiv fašizma".

Naglasio je da je prosvjed podržao zbog sve "većeg porasta desnog ekstremizma i nasilja od strane desnih ekstremista", što nije samo njegovo mišljenje već je na to upozorila i SOA.

- U izvješću za 2024. SOA je jasno rekla da je na ekstremno desnoj sceni izražen trend ekstremizma koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka. Tako nešto ne postoji za lijeve ekstremiste. Mi nismo imali nasilje od strane lijevih ekstremista nego pojačane oblike nasilja od strane desnih ekstremista. I bilo kakvi spinovi Vlade neće to promijeniti, poručio je.

Ne vidi da su govornici na prosvjednom maršu rekli "bilo što problematično iz perspektive Ustava i ustavnog poretka".

Tvrdnje da lijeve parlamentarne stranke zagovaraju povratak u Jugoslaviju ocijenio je potpuno promašenima.

Obuljen Koržinek: Zagovaramo uključivost, a ne podjele

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u utorak da Vlada i HDZ zagovaraju uključivost i vrijednosti na kojima počiva hrvatska država, a ne podjele koje se nameću u javnosti dodavši da ih ekstremna ljevica sve želi pretvoriti u fašiste.

Ministricu su novinari na konferenciji "Konstruktivno novinarstvo" upitali kako komentira izjavu osječko-baranjske županice Nataše Tramišak da su tzv. antifašisti bili gori fašisti od fašizma i nacizma, no Obuljen Koržinek je rekla da tu izjavu nije čula.

- Ono što bih željela reći je da mi kao vlada i kao politička opcija zagovaramo uključivost, ne zagovaramo podjele koje se uporno pokušavaju nametati hrvatskoj javnosti, branimo vrijednosti na kojima počiva hrvatska država i ne potičemo podjele", odgovorila je.

Dodala je da na tom tragu promatraju i sva događanja, i ekstremnu ljevicu koja "želi sve njih valjda pretvoriti u neke fašiste" i one koji koketiraju sa znakovljem ili nekim ustaškim pozivima i porukama.

- Hrvatska je demokratska zemlja, zemlja koja baštini vrijednosti demokracije za koje smo se '90. plebiscitarno kao društvo odredili i mislim da je važno da svi u društvu potičemo uključivost, potičemo dijalog, ne izazivamo podjele, ne strašimo ljude nekakvim fašistima koji valjda iskaču iz svakog grma jer svi znamo da živimo u jednoj slobodnoj, demokratskoj državi i trudimo se da to sačuvamo, zaključila je Obuljen Koržinek.

Tramišak se u objavi na Facebooku osvrnula na nedjeljne prosvjede rekavši da je danas Hrvatska država poštovanja prema svima zahvaljujući vrijednostima na kojima je stvorena.

- Nema države niti naroda koji danas živi uz visoku stopu tolerancije i sloboda, a uz duboku bol naroda radi zla totalitarnog jugoslavenskog režima i tzv. antifašista koji su tvoreći socijalističku državu utemeljenu na komunističkom nasilnom urušavanju temeljnih ljudskih prava, diktaturom vladajućih struktura bili gori fašisti od fašizma i nacizma do tada", napisala je bivša ministrica.

Tramišak je također dodala kako je "hrvatski narod previše propatio da bi ga danas ponovno pokušali vratiti u kaljužu prošlosti, uz lažnu ideologiju antifašizma, izmišljenih zabrana i ugroza, izmišljenih neprijatelja, a sve u svrhe ponovnog promoviranja petokrake koja nas je proganjala 90-ih".

HVIDR-a: Velikosrpska ideologija metastazirala u svim smjerovima 

HVIDR-a poručuje da su se okupili lažni antifašisti i da najoštrije osuđuju ikonografiju i poruke koje prizivaju bolna sjećanja. Reagirali su i na, kako kažu, različite provokacije alternativnim kulturnim projektima.

- "(...)  Posebice zabrinjavaju zadnje aktivnosti srpske manjinske zajednice pod krinkom kulturnih zbivanja koje su svojim sadržajem i promocijom autora memoranduma SANU bile aktivno usmjerene na provokaciju hrvatskih građana u tužnom mjesecu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Možemo slobodno reći da je velikosrpska ideologija metastazirala u svim smjerovima u srpskoj zajednici u Hrvatskoj. (...)

Pod jugoslavenskim zastavama sa crvenim zvijezdama petokrakama, pod parolama zazivanja ujedinjavanja propalih balkanskih država, pod zastavama sa crnim mrtvačkim glavama i ostalim brutalnim simbolima viđenim na nedjeljnim prosvjedima, ubijani su naši najmiliji, razarani su naši gradovi i sela, ostala je neprežaljena tuga u srcima i ranjenim tijelima naših suboraca i članova njihovih obitelji...", stoji u priopćenju.

Đapić: Govoriti danas o antifašizmu kao tekovini je neprihvatljivo

Razloge sve veće polarizacije u društvu za HRT-ov "Studio 4" komentirao je Anto Đapić, bivši saborski zastupnik i predsjednik HSP-a.

- U demokratskom sustavu morate biti spremni mnogo toga prihvatiti, onoga što vam ne odgovara. Međutim, ta kategorija društva postoji od početka stvaranja hrvatske države. Još je pokojni predsjednik Tuđman vrlo jasno govorio da postoji oko 20 posto građana Hrvatske koji se ne mire s nastankom hrvatske države. Oni sustavno djeluju, '90-ih godina nešto tiše, bili su se zavukli ispod kamenja. Međutim, u posljednje vrijeme vrlo intenzivno i snažno djeluju, rekao je Đapić.

Kazao je kako takvi "imaju veliku potporu dijela medija te žele urušiti sustav i vrijednosti koji se gradio '90-ih godina".

- Mi temeljimo društvo na vrijednostima Domovinskog rata za razliku od njih koji ne žele hrvatsku državu. Govoriti danas o antifašizmu kao nekoj tekovini i vrijednosti, nakon Bleiburga, križnih putova, Tita,  apsolutno je neprihvatljivo, smatra Đapić.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: