Plenković: U završnoj je fazi porezna reforma koja će omogućiti veće plaće

U Banskim dvorima održan je redoviti sastanak parlamentarne većine, nakon kojeg je predsjednik Vlade održao konferenciju za novinare. Na njoj je među ostalim komentirao dovršetak porezne reforme čija je priprema u završnoj fazi, što će građanima omogućiti veće plaće, naglasio je Plenković.

Premijer Plenković istaknuo je da su na sastanku parlamentarne većine prošli aktualne teme. Parlamentarna većina je čvrsta i snažna kao i do sada i veselimo se daljnjoj suradnji s našim partnerima, kazao je.

- Ono što nam slijedi idućih dana, bit će dovršetak porezne reforme, jedan šesti krug koji je trenutno u završnoj fazi priprema i koji će u konačnici omogućiti našim građanima veće plaće. To je ono što nam je najbitnije u ovim okolnostima, a isto tako ćemo voditi računa o daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji, izjavio je Plenković.

- Apeliram na sve da prije donošenja konačnih zaključaka budu još malo strpljivi i idućeg tjedna ćemo, ja mislim, prezentirati novi krug reforme, kazao je Plenković.

Šefica MMF-a Christine Lagarde očekuje od EU-a da vlade prestanu potpomagati energetiku jer se kriza smanjuje.

- Što se tiče izjava gospođe Lagarde, one su dane u kontekstu kada smo u zajedničkom odgovoru na energetsku krizu uzrokovanu brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu, što je dovelo do povećanja cijena plina, a posljedično povećanja cijena struje, nafte i naftnih derivata, kao i drugi, reagirali na dvije razine. Jedna je zajednička europska razina gdje smo praktički ograničili rast cijena plina, kazao je Plenković.

- Što se tiče nacionalne razine, zahvaljujući održanim zamrznutim cijenama struje i plina za naše građane, gospodarstvenike i druge subjekte, mi smo im 'de facto' omogućili da prezime i prežive. Kako se bude situacija mijenjala, mi ćemo tako adaptirati i kalibrirati naše mjere, napomenuo je Plenković. Podsjetio je da je trenutačnim paketom cijena struje regulirana do kraja rujna, a plina do iduće godine.

Kazao je da su po njegovu dubokom uvjerenju s velikim, sveobuhvatnim, snažnim i brzim pravovremenim paketima u vrijednosti od 6,8 mlrd. eura omogućili svima da prođu kroz ovu krizu, spriječili ugrozu egzistencije hrvatskih obitelji, kompanijama omogućili da premoste velike izazove, bez valova otpuštanja, a pritom je lani bio rast od 6,3 posto.

Ograničenje u formiranju cijena naftnih derivata

Upitan razmišlja li se o ukidanju ograničenja u formiranju cijena naftnih derivata ili, pak, u kontekstu iduće turističke sezone, samo o ukidanju ograničenja na autocestama, Plenković je rekao da se situacija prati.

- Mi ćemo sagledati, ukoliko cijene i dalje budu ovako 'dobre' kao i sada, gdje se otvara prostor da cijene i dalje ostanu prihvatljive i pristupačne našim građanima, a da se istodobno neki od tih elemenata postupnu vraćaju na neku raniju situaciju. Pratimo to, imamo još vremena do onog intenzivnog početka turističke sezone, izjavio je Plenković.

Govoreći o helikopterima koje je Vlada donirala Ukrajini, potvrdio je da su stigli i kazao da je to još jedna snažna potpora solidarnosti Hrvatske Ukrajini u ovim okolnostima. Dodao je da je Ukrajina tražila te helikoptere i da nije točna informacija da ih ona nije tražila. To je samo dio potpore, kaže, koju je Hrvatska dala Ukrajini u proteklih godinu dana.

Premijer Plenković rekao je da će ministar zdravstva Vili Beroš razgovarati s medicinskim sestrama i tehničarima koji su najavili prosvjed i mogući štrajk sa zahtjevima za povećanjem plaća.

Plenković je ustvrdio da je povećanje plaća u zadnjih sedam godina više u odnosu na kumulativnu inflaciju, odnosno da su plaće rasle puno više nego što je bila godišnja inflacija, a kad se sve to skupa zbroji, ekonomski i socijalni standard naših građana je viši. Kazao je da je rast prosječnih plaća u mandatu njegove vlade bio 48 posto, dok je u mandatu Zorana Milanovića bio 2,8 posto, što po njegovim riječima govori o snažnoj opredijeljenosti Vlade da podiže gospodarski i socijalni standard građana.

O zahtjevima sudaca za veće plaće

Na pitanje o tome planira li se izaći u susret sucima i njihovu zahtjevu za veće plaće, kazao je da je ponuda koju je im je ministar dao sjajna.

- Razgovaraju, sutra je sastanak radne skupine, nastavit će dalje. Razumijem suce, svi žele veće plaće, kazao je i podsjetio koliko su povećane plaće za vrijeme njegova mandata.

Ne smatra da je to što je Ministarstvo pravosuđa zatražilo popis onih koji su u bijelom štrajku pritisak na neovisnu sudbenu vlast jer kao tijelo zaduženo za organizacijske aspekte vjerojatno ima pravo znati tko je u štrajku ili nije.

Ne smatra ni neuobičajenim što je Ministarstvo napravilo istraživanje o potpori javnosti štrajku jer "što bi inače trebala država, na temelju toga kako puše vjetar određivati neke stvari", a kaže i kako to nije prvi put da se bilo koje ministarstvo upustilo u ispitivanje pojedinih tema na način da se koriste agencijama koje se time bave.

Upitan je li ukidanje prireza definitivna odluka i koja bi bila kompenzacija za taj potez, Plenković je iznio podatke po kojima su prihodi lokalnih jedinica od poreza na dohodak i prireza 2016. godine iznosili oko 10,6 milijardi kuna, zahvaljujući reformi financiranja jedinica u 2018. su skočili na 13,3 milijarde kuna, da bi u 2022. dosegnuli oko 17,7 milijardi kuna.

Plenković: Nema jedinice koja je u minusu

Stoga, ustvrdio je da nema jedinice koja je u minusu u odnosu na razdoblje prije reforme.

- Nema te jedinice, ako neke imaju, onda smo ih kompenzirali izravnanjem, dali smo im dodatna sredstva. Nitko, ali baš nitko nije u minusu, izjavio je Plenković, napomenuvši da postoje županije kojima su prihodi od 2017. narasli za 86 posto, dok je prosjek 70 posto.

Odgovarajući na pitanje novinara o pojedinim čelnicima jedinica koji kritiziraju najavu ukidanja prireza, Plenković je rekao da oni govore na temelju napisa u medijima, koji nisu utemeljeni na cjelovitim saznanjima o reformi.

- Ovi koji su jako borbeni i jako uplašeni, neka malo pogledaju brojeve i kažu javnosti kako su im išli prihodi gore, poručio je Plenković.

Jako zgodnim je ocijenio da neki koji inače "vape" za što manje države i poreza, sada kada su najavljena ukidanja, tome se protive.

Retorički se upitao kako da oni koji su birani na lokalnoj razini preuzmu dio odgovornosti i primjerice odrede kolike će biti pojedine visine davanja njihovih građana. U konačnici prirez nemaju svi, 305 jedinica ga ima, ovi drugi nemaju, napomenuo je predsjednik Vlade.

Sjednica saborskog Odbora za pravosuđe

Komentirao je i sjednicu Odbora za pravosuđe čiji su članovi ispitivali glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek o okolnostima ostavke tadašnje ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.

- Što se nas tiče, važno je da se Odbor održao, da je glavna državna odvjetnica koja ima naslov da dođe pred Hrvatski sabor ili neka od njegovih tijela odgovorila na pitanja zastupnika i to je sve, rekao je Plenković.

Za teze oporbe da HDZ upravlja DORH-om i da je glavna državna odvjetnica njegova "produžena ruka", ustvrdio je da u opoziciji dominiraju agresija, fabricirani argumenti, izmišljene teze, kuloarska pabirčenja koja se perpetuiraju i to onda postaje dio naslovnica, a imaju i podršku pojedinih komentatora.

- Stvari su tu vrlo banalne. Dokazivati nekom da je DORH neovisan u mandatima naših vlada, morate biti slijepi, gluhi i nijemi da nije jasno kakva je situacija ovdje. Da DORH funkcionira tako da je marioneta u rukama nekog od nas, onda se niti pet posto visokoprofilnih slučajeva koje smo imali u političkom smislu ne bi nikada dogodilo, rekao je.

Ocijenio je da su teze oporbe toliko stupidne da ne zna kome su više zanimljive da ih perpetuira, no kaže da razumije oporbu jer im je njihova politička pozicija političke stabilnosti nerješiva enigma.

- Ne mogu pobijediti i onda idu s difamacijom i napadaju državnu odvjetnicu radi nekih internih odluka DORH-a, kazao je.

- Da smo mi nekakva zavjerenička ekipa valjda bi našli nekoga u DORH-u da se javi na natječaj za ravnatelja USKOK-a ako je nešto bilo problematično s bivšom ravnateljicom. Sve te teze su lako oborive, u biti su jadne i nekada mi ih je žao, zaključio je premijer.

U četvrtak odluka vezana uz epidemiju koronavirusa

Premijer je najavio da će Vlada u četvrtak, sukladno preporukama stručnjaka, epidemiologa iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donijeti odluku vezanu uz eventualno proglašenje kraja epidemije koronavirusa.

- Sutra je uži kabinet, Vlada je u četvrtak, u četvrtak ćemo donijeti odluke sukladno onome što smatraju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekao je premijer.

- Radi se o tome da odluke koje je donio WHO sigurno imaju reperkusije za prekogranični element mjera, dodao je premijer, a onda je na svakom od nas, i to ljudima koji su stručni, epidemiolozi, da predlože Vladi što u ovakvim okolnostima učiniti putem Ministarstva zdravstva, dodao je.

Na početku konferencije za novinare premijer se osvrnuo na današnji dan, Dan Europe te na skorašnju desetogodišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.