Plenković: Turudić istaknuti sudac s velikim iskustvom u pravosuđu

Vlada je za novog glavnog državnog odvjetnika predložila suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića koji bi, dobije li natpolovičnu većinu u Saboru, na tom mjestu trebao naslijediti aktualnu šeficu DORH-a Zlatu Hrvoj Šipek, izvijestio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade. Naglasio je da je njegov program bio najkvalitetniji. 

Vlada je sve formalnosti obavila na zatvorenom dijelu sjednice, a premijer je sve javno obznanio u uvodnom obraćanju na otvorenom dijelu sjednice, izvijestio je Šime Vičević.

Vladino povjerenstvo odluku je donijelo jednoglasno, uz objašnjenje da je imao najkvalitetniji program rada i da je najuvjerljivije branio argumente kada govorimo o funkcioniranju državnog odvjetništva.

Premijer Plenković je također istaknuo njegovo veliko i bogato iskustvo u pravosuđu, a kada govorimo o DORH-u, naglasio je da Vlada gleda na to tijelo kao neovisno i kao tijelo na kojeg se ne vrši nikakav pritisak, a osobito u političkom smislu.

Odmah nakon službene objave kandidatura, bilo je jasno da je Turudić među četvoricom kandidata najistaknutije, najzvučnije ime s obzirom na njegovu karijeru, a mnogo je reakcija izazvao i u javnosti i u političkim krugovima, što se vidjelo i na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.

Što se tiče procedura koje slijede, u Saboru će biti održana rasprava, a zatim i glasovanje o kandidatu, a da bi Turudić postao novi glavni državni odvjetnik koji će doći na mjesto Zlate Hrvoj Šipek, mora dobiti većinu glasova saborskih zastupnika.

- Na temelju programa i razgovora povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da vlada danas predložila Ivana Turudića za kandidata za budućeg GDO-a. Odluku ćemo donijeti na zatvorenoj sjednici Vlade i uputiti u Hrvatski sabor, poručio je Plenković.

- Riječ je o istaknutom sucu, s velikim iskustvom u pravosuđu, koji je radio na općinskom i županijskom sudu, trenutno je sudac Visokog kaznenog suda. Povjerenstvo je jednoglasno procijenilo da je njegov program  bio najkvalitetniji, da je imao najuvjerljivije argumente u razgovoru s Povjerenstvom u pogledu funkcioniranja DORH-a.

- U mandatu naše Vlade DORH i USKOK rade neometano, bez ikakvog utjecaja Vlade, u borbi protiv korupcije, kriminala, drugih nezakonitosti. Na DORH gledamo kao na tijelo koje u svom radu treba biti neovisno, lišeno bilo kakvog političkog i svakog drugog oblika upliva. To je jasno opredijeljenje ove Vlade, u konačnici to se reflektiralo i u radu DORH-a, istaknuo je Plenković.

Procedura trajala dva mjeseca

Opisujući proceduru, premijer je rekao kako cijeli proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika traje već praktički dva mjeseca, sukladno zakonskim odredbama.

Tako je najprije Državno odvjetničko vijeće raspisalo poziv na koji su se javila ova četvorica kandidata koji su ispunili kriterije, a koje je verificiralo Državno odvjetničko vijeće te proslijedilo dokumentaciju vladi.

Vlada je nakon toga uputila dokumentaciju s programima i životopisima kandidata Hrvatskom saboru kako bi nadležni Odbor za pravosuđe dao mišljenje, a ta rasprava održana je prošli tjedan.

Za izbor novog glavnog državnog odvjetnika koji se imenuje na četiri godine, potrebna je natpolovična većina, odnosno najmanje 76 glasova zastupnika Hrvatskog sabora.

Vlada predstavila uredbu o koeficijentima

Premijer Andrej Plenković je rekao kako je ključna poruka reforme da će plaće rasti svim kategorijama zaposlenih, a reforma obuhvaća 240.000 zaposlenika u državnim i javnim službama u Hrvatskoj.

- Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je prosječna plaća u studenome dosegla 1208 eura. To je porast od 30 eura u odnosu na mjesec ranije, a u odnosu na listopad prošle godine. Od početka mandata od listopada 2016. do studenog prošle godine prosječna neto plaća porasla je u Hrvatskoj za 61%. Kumulativna inflacija u tom razdoblju dosegla je 28,6% kroz ovih nekoliko godina. Zahvaljujući odlukama vlade i dijalogu sa sindikatima, osnovica za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama rasla je za 40%, rekao je premijer. 

Plenković je potom najbrojao osnovne ciljeve reforme - jednaka plaća za jednaki rad, objektivno vrednovanje posla koji se obavlja na određenom i definiranom radnom mjestu, ujednačavanje plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i poslove iste složenosti, primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike i sve zaposlene u javnim službama.

Premijer je naglasio kako je 1000 eura najniža prosječna plaća za radna mjesta službenika sa srednjom stručnom spremom. 

- Državne i javne službe predstavljaju stup učinkovitosti i djelotvornosti države, svih institucija i usluga koje pružaju građanima. Svi državni i javni službenici važan su oslonac građanima, rekao je premijer. 

Za sektor svinjogojstva dodatnih pet milijune eura

Vlada je donijela oduku o izmjeni Programa potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge (ASK), odnosno povećanje iznosa potpore s pet na 10 milijuna eura.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je podsjetila da je Vlada na sjednici 25. listopada prošle godine donijela odluku o Programu potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu dijela gubitaka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge (ASK).

Cilj programa, kako je rekla, je dodjela potpore za kompenzaciju dijela gubitka prihoda za životinje otpremljene na klanje iz objekata u zonama primjene naređenih mjera za kontrolu i suzbijanje ASK.

Financijska sredstva u iznosu od pet milijuna eura za grla upućena na klanje u svrhu termičke obrade do 15. listopada 2023. bila su osigurana u proračunu, pri čemu je za otpremljena grla do 15. listopada lani isplaćeno nešto više od 4,8 milijuna eura, kazala je Vučković.

Za preostala grla koja su otpremljena od 16. listopada do 31. prosinca 2020. , a kojih je otprilike 52 tisuće, potrebno je osigurati dodatna sredstva u proračunu, u jednakom iznosu od pet milijuna eura, što je i učinjeno te su ona u proračunu za 2024., istaknula je.

Za bilančna prava u ovoj godini ukupno 309,3 milijuna eura

Ukupan iznos bilančnih prava u 2024. iznosi 309,3 milijuna eura, odlučila je Vlada usvojivši uredbu i prateće odluke kojima se reguliraju ta prava odnosno novac potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija.

Decentralizirane funkcije financiraju se iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak te iz sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Ukupan iznos bilančnih prava za ovu godinu, temeljem Vladine odluke, iznosi 309.344.518 eura, a za 2023. taj je iznos bio 307.665.801 eura.

U odnosu na prošlu godinu bilančna prava za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb i vatrogastvo odlukama su povećana za 5 posto, a za zdravstvo 34 posto.

Za osnovne škole iznose 129.567.557 eura (2023. taj iznos je bio 123.397.674 eura), a za srednje škole i učeničke domove iznose 64.136.458 eura (2023. taj iznos bio je 61.082.363 eura).

Za decentralizirano financiranje djelatnosti domova za starije osobe, nad kojima su prenesena osnivačka prava s države na županije bit će izdvojeno 24.960.444 eura (u prošloj godini iznos je bio 23.771.849 eura), a za decentraliziranu funkciju vatrogastva u ovoj godini iznos je ukupno 47.588.994 eura (u prošloj godini 45.322.850 eura).

Bilančna prava za decentralizirane funkcije zdravstva ukupno za sve županije i Grad Zagreb iznose 43.091.065 eura, a prošle godine iznosila su 54.091.065 eura.

U 2023. godini od te je svote 22 milijuna eura utrošeno na financiranje općih bolnica, a budući da su od 1. siječnja prenesena osnivačka prava nad tim bolnicama sa županija na državu, bilančna prava za zdravstvo u ovoj su godini 2024. trebala biti umanjena za tih 22 milijuna eura, no Vlada ih je odlukom umanjila za 11 milijuna eura, odnosno bilančna prava za zdravstvo povećana su za 34 posto u odnosu na 2023.

Nastavak primjene materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika u javnim službama

Budući da su prestali važiti granski kolektivni ugovori, kojima je uređena isplata materijalnih i nematerijalnih prava te druge naknade ostvarene iz rada i po osnovi rada za zaposlenike u ustanovama socijalne skrbi, kulture, osnovnoškolskim ustanovama, srednjoškolskim ustanovama te u sustavima zdravstva i visokog obrazovanja i znanosti, a prestale su važiti i odluke o isplati materijalnih i nematerijalnih prava te drugih naknada za zaposlenike iz rada i po osnovi rada temeljem granskih kolektivnih ugovora, Vlada je donijela odluku kojom se osigurava kontinuitet primjene materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika u tim ustanovama.

Odluka se primjenjuje od 1. siječnja i važi do sklapanja novih granskih kolektivnih ugovora kojima će se utvrditi prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u navedenim ustanovama i sustavima, najkasnije do 1. ožujka kada bi na snagu trebala stupiti nova uredba kojom će se odrediti koeficijenti za obračun plaće zaposlenih u javnim službama.

Vlada je dala suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za ovu godinu, koji je podnio Zavod za obnovu Dubrovnika.

Osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55 posto, država s udjelom od 35 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto.