Škulić za HRT o napadu: Vukla me za kosu, bacila na pod, vezala mi usta...

13:55 / 15.06.2022.

Autor: Danijela Novak/Dnevnik/HRT/IMS

Vesna Škulić

Vesna Škulić

Foto: Zeljko Hladika / PIXSELL

Vesna Škulić, bivša saborska zastupnica SDP-a i osoba s invaliditetom, sinoć je pretrpjela brutalni napad svoje njegovateljice. Uz to što ju je fizički maltretirala, opljačkala ju je i ostavila samu u zaključanom stanu. Uspjela je preživjeti zahvaljujući policiji i susjedima koji su reagirali, a objavila je i fotografiju žene koja ju je napala kako bi građane upozorila na opasnost.


- Gospođa koja mi je pomagala i živjela sa mnom, ona je ne znam iz kojih razloga, vjerojatno ima nekih psihičkih problema, počela me verbalno, a onda i fizički napadi. Vukla me za kosu, bacila na pod, bacila kolica, vukla po podu i na kraju me stavila u položaj koji uopće ne odgovara nama koji bolujemo od distrofije - na leđa. Uzela mi mobitel, zatvorila me u sobu, psa zatvorila u kupaonicu. Televiziju pojačala da me nitko ne čuje i zbrisala. Pokupila mi sve kartice, mobitele, laptop pretpostavljam, jedan je razbila i od mog života napravila opći kaos, rekla je Škulić za HRT.

- To je bio običan dan, imala sam neke svoje obveze, išla sam na promociju knjige, u trgovinu, ona je skuhala ručak. Navečer sam šetala psa, i kad sam se vratila kući počeo je dernek. Od 20.30 do skoro pola noći je to sve skupa trajalo. Kad je izašla iz stana, dok sam ja dozvala pomoć, dok su vatrogasci provalili vrata, to je bilo oko pola noći. Vezala mi je usta i zaprijetila par puta ako još jednom pozovem upomoć da ću vidjeti svoje. Tako grozna priča, ali nisam samo ja u njoj, ima masu ljudi s invaliditetom koji su ovisni o tuđoj pomoći i nemaju osobne asistente 24 sata, što je Hrvatska trebala davno napraviti jer je ratificirala konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, rekla je Škulić.

Nakon određenog vremena uspjela je zvati u pomoć, stigli su policija i hitna. Policija je potvrdila da su primili dojavu i da je istraga u tijeku.

- Ovo je strašno - da se osobu koja je nemoćna na takav način napadne, da se iskoristi njena situacija, to je ispod svake ljudske razine i očekujem od nadležnih tijela da nađu krivca i da se taj krivac sankcionira, rekao je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.

- Ono što je ovdje bitno je činjenica da je u proceduri zakon o osobnoj asistenciji. Vlada je uputila krajem prošle godine u savjetovanje dio tog zakona, onu prethodnu procjenu, na njemu se radi i mislim da je vrijeme da ga u Saboru donesemo. Vjerujem da oko tog zakona neće biti prijepora, da je to jedan iskorak, nešto što je u Hrvatskoj potrebno. Znamo da je u Sloveniji takav zakon doprinio uređenju stanja i pomogao osobama s invaliditetom kojima je asistencija potrebna, rekao je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.

Vesna Škulić javno je objavila fotografiju žene koja ju je napala. Do okrutne njegovateljice došla je privatnim putem.

- Mi tražimo liječnička uvjerenja, tražimo za neke osobe provjere, Ministarstvo nam daje suglasnost na zapošljavanje, ali bih savjetovala korisnicima da dobro porazgovaraju i da dobro promisle s kim će sklopiti ugovor, poručila je Marica Mirić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Osobe s invaliditetom imaju pravo na osobnog asistenta. Uslugu im putem udruga invalida plaća Ministarstvo obitelji i socijalne politike.

- Gospođa Škulić ima osobnog asistenta koji se financira iz naših sredstava putem Udruge, ali to nije ista osoba. Svjesni smo problema i idemo prema donošenju Zakona o osobnoj asistenciji gdje će se regulirati i satnica, i broj sati za svakog korisnika i prava i onih koji daju uslugu i oni koji primaju, rekla je Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

U Ministarstvu tvrde da će Zakon o osobnoj asistenciji, čije se donošenje čeka 20 godina, u Saboru biti do kraja godine.


Slonjšak osudila napad na Škulić, poziva na hitno donošenje Zakona o asistenciji

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak osudila je u srijedu nasilje prema bivšoj saborskoj zastupnici i osobi s invaliditetom Vesni Škulić te je pozvala na hitno postupanje tijela kaznenog progona i što skorije donošenje Zakona o osobnoj asistenciji.


- Ovim povodom, koji je duboko uznemirio sve osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, ujedno apeliram da se što prije donese Zakon o osobnoj asistenciji kako bi se odgovarajućim zakonskim rješenjima utjecalo na prevenciju sličnih događaja u budućnosti, priopćila je Slonjšak.

Upozorila je kako je Škulić upravo zbog svog invaliditeta i nemogućnosti obrane postala žrtvom iživljavanja i zlostavljanja. Uz promptno postupanje u procesuiranju počiniteljice, pozvala je i na pružanje zaštite i psihološke pomoći napadnutoj Škulić.

Za sve je, kaže, krivo neregulirano tržište osobnih asistenata odnosno Vlada koja godinama ne donosi Zakon o asistenciji.

Slonjšak je objasnila kako su osobni asistenti i pružatelji pomoći i njege osobe koje pružaju individualiziranu pomoć i podršku osobama s invaliditetom u svakodnevnom životu.

Nekima su osobni asistenti "produžena ruka", nekome pratitelj, vodič, a nekome i jedina opcija ostanka u vlastitom domu te preduvjet za što samostalniji život. Oni ulaze u najintimniju sferu života osobe s invaliditetom te je nužna uspostava sigurnosti i povjerenja.

- Osobe s invaliditetom zbog povećane ovisnosti o skrbi drugih, nesposobnosti samozaštite i niza drugih razloga u povećanom su riziku za sve oblike nasilja. Stoga je iznimno važno da se osobni asistent, kojeg korisnik s punim povjerenjem pušta u svoj dom, odnosi prema njemu s poštovanjem i empatijom i da posjeduje profesionalne i ljudske kvalitete za obavljanje ovog posla, istaknula je pravobraniteljica.

Upozorila je kako se usluga osobne asistencije od 2006. pruža isključivo putem projekata udruga i nije zakonski regulirana.

Posljedično postoji niz problema: nepostojanje kvalitetnog i učinkovitog mehanizma kontrole i nadzora rada osobnih asistenata, neujednačen i načelno nereguliran postupak angažiranja osobnih asistenata, vrlo niske naknade i nestalnost zaposlenja osobnih asistenata što pak dovodi do otežanog izbora pružatelja usluge, ali i privlačenja kadra s neprovjerenim i nezadovoljavajućim kompetencijama.

Kao najdrastičnija posljedica navedenog, navela je Slonjšak, može doći upravo do ovakvih i sličnih oblika napada, zlostavljanja i zanemarivanja, čemu su posebno izložene žene s invaliditetom, a koji po svom karakteru prelaze okvire kršenja temeljnih ljudskih prava osoba s invaliditetom i ulaze u domenu kaznenog djela.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!