Premijer Plenković na sastanku Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina
Foto: Kristina Stedul Fabac / PIXSELL
U Slunju je održan sastanak Vlade sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Cilj je uspostava partnerstva u komunikaciji radi ravnomjernog regionalnog razvoja. Razdoblje pred nama donijet će velike promjene za hrvatske građane jer slijedi ulazak naše zemlje u Schengen i eurozonu, a Pelješkim će mostom Hrvatska napokon u cijelosti biti i cestovno spojena.
- Tri su teme o kojima se raspravljalo na 12. susretu hrvatskih župana s premijerom Andrejom Plenkovićem i članovima Vlade, javila je u Regionalnom dnevniku novinarka HTV-a Tanja Kuturovac.
- Prva tema je bila financijska perspektiva do 2027. U tom šestogodišnjem razdoblju Hrvatskoj je na raspolaganju čak 9 milijardi eura. Druga tema je bila kako pomoći gradovima, županiji i općinama premostiti energetsku krizu. Znamo da se većina škola i drugih institucija grije na plin i struju, a njihovo je poskupljenje i više nego evidentno. I treća je tema bila je kako pomoći poljoprivredi i gospodarstvu, ne samo zbog rata u Ukrajini već i zbog elementarnih nepogoda koje su u posljednje vrijeme zadesile neke dijelove Hrvatske, kaže Kuturovac.
- Ovaj se sastanak, ne bez razloga, održava u Karlovačkoj županiji koja je, prema posljednjem popisu, izgubila čak trećinu svoga stanovništva, a grad Slunj ima čak 40 posto manje stanovnik nego što je to bilo prije rata. Uz to grad Slunj i susjedna općina Cetingrad muku muče s gospodarskim razvojem koji nikako da se dogodi kao u nekim drugim dijelovima Hrvatske, javila je Kuturovac.
Premijer Andrej Plenković je rekao da je razdoblje "preklapajućih kriza" ujedno i velika godina isporuka, jer slijedi ulazak u schengenski prostor, eurozonu i otvaranje Pelješkog mosta. Izgradnju Mosta Pelješac nazvao je strateško-suverenističkim postignućem, a za pristupanje eurozoni s posljedičnim rastom kreditnog rejtinga rekao da Hrvatsku čini snažnijom i čvršćom za globalne izazove.
- Od 15. ovog mjeseca imat ćemo najbolji kreditni, investicijski rejting ikada i to pokazuje da je smjer politike kojim idemo dobar, jer radimo dobro, sustavno, donosimo brojne zakone, sve na korist naših građana i gospodarstva, rekao je Plenković.
Govoreći o LNG terminalu rekao je da Plinacro može njegov kapacitet udvostručiti, a što je razvojna prilika za Hrvatsku, koja može u ovoj energetskoj krizi omogućiti opskrbu energentima zemaljama srednje i jugiostočne Europe.
- Hrvatska postaje zemlja rješenja, a ne problema, rekao je premijer Plenković.
Župane najviše muči energetska kriza. Troškovi energenata divljaju, pa se pitaju otkud će platiti grijanje u školama, bolnicama, domovima zdravlja. Vladi predlažu osnivanje posebnog intevrencijskog fonda, a znaju i od kojeg bi se novca punio.
- Proračun države u ovim teškim vremenima raste zbog inflatornog učinka i zapravo treba taj inflatorni dio prebaciti u troškove energenata, hrane, za vrtiće, za škole, za bolnice, poručio je Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan.
Premijer odgovara da je struja u godinu dana sa 50 eura skočila na 350 eura za kilowat.
- Znači ako je nešto sedam puta skuplje, onda normalno da se ta cijena ne može negdje apsorbirati, da se ništa neće vidjeti. Međutim, mi ćemo zajedno s njima pronaći modalitete mjere koji će posebno ciljati institucije koje moraju funkcioniratio, poput škole, fakulteta, dječjih vrtića, rekao je premijer.
Ministrica Nataša Tramišak predstavila je višegodišnji financijski okvir (2021-2027), ministar Davor Filipović mjere za ublažavanje energetske krize, a o mjerama pomoći u poljoprivredi i ribarstvu govorila je ministrica Marija Vučković.
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić u svojim su govorima naglasili potrebu demografske obnove slunjskog kraja, jer Grad Slunj te općine Cetingrad, Rakovica i Samorsko zajedno imaju 18.000 stanovnika, 20 posto manje nego 2011. godine.
- Na ovom području živi za trećimu manje nego što je to bilo prije domovinskog rata, a gustoća naselja je upola manja nego što je to prosjek Hrvatske, istaknula je Martina Furdek Hajdin.
Sastanak održan u Donjem Nikšiću 12. je od prvoga održanog u tom formatu u prosincu 2016. godine u Zagrebu i to radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, odnosno radi prakse redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.
Uoči sastanka premijer Plenković je u Slunju posjetio tvrtku VJ-eko u Donjem Taborištu, tvrtke kćeri Dok-inga, specijalizirane za proizvodnju strojeva za razminiranje i za rudnike.
- Mi smo dobrodošli u Ukrajinu da im pomognemo riješiti taj problem koji bez strojeva i podrške kakvih mi imamo, će puno teže riješiti jer oni se nikad nisu susretali s tim što smo mi prošli, mi smo proživljavali slično, jasno u manjem obujmu jer smo manja zemlja, ali iz toga smo puno naučili pa sada možemo i drugima pomoći u jednom takvom djelovanju protuminskom, izjavio je Vjekoslav Majetić, osnivač i vlasnik DOK-ING-a.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!