Za nešto manje od 2400 udomitelja koji u Hrvatskoj skrbe za djecu i odrasle - povećavaju se naknade. U posljednjih nekoliko godina, zbog rasta troškova, naknade udomiteljima rasle su za više od 30%. Oni kažu - udomiteljstvo nije samo pružanje krova nad glavom, posebno za one koji skrbe o djeci.
Marija Igrec udomiteljica je već 20 godina i u tom razdoblju udomila je 16 djece. Trenutačno se brine za dječaka od 5 i djevojčicu od 8 godina.
- Djevojčica je sa mnom dvije godine, a dječak godinu dana. Kao i većini udomitelja motivi su pružanje podrške i želja da se pomogne djetetu koji nema sreću odrastati u svojoj biološko obitelji i da ga se prati kroz život i da mu se da radost, povjerenje i ljubav, govori Marija Igrec, udomiteljica, predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece.
Ali i sve što jednom djetetu treba - od hrane, odjeće, do igračaka i školskih izleta. Za to primaju naknade.
- To su dvije vrste naknade - naknada za rad udomitelja i opskrbnina koja predstavlja sredstva koja se troše za život korisnika. Ove godine donijeta je nova odluka i osnovica za izračun naknade je povećana sa 80 eura na 90 eura. Imaju pravo i na naknadu za ugroženog kupca energenata, to je 70 eura za plaćanje troškova energije, ističe Tanja Žaja, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Konkretno, to znači da će se iznos naknade za udomitelje koji se skrbe za najviše troje djece, a koji čine većinu, povećati sa sadašnjih 632 na 697 eura.
U Hrvatskoj je oko 1300 udomitelja
U Hrvatskoj je oko 1300 udomitelja koji se skrbe za više od 2200 djece.
Iako udomitelji pozdravljaju svako povećanje, ističu da životni troškovi rapidno rastu, ali i da svako dijete ima posebne potrebe, što zahtijeva dodatne izdatke.
Izazovi svakodnevnog života
- Manja djeca trebaju i vrtiće, ako nam gotovo polovica opskrbnine posebno ako vam dijete dolazi iz nekog drugog područja RH, recimo grad Varaždinn koji neće sufinancirati nego će udomitelj platiti punu cijenu vrtićan i na to ode gotovo polovica opskrbnine, onda to svakako ne može pokriti. Trebalo bi uvesti više kategorija, govori Marija Igrec.
Svjesni su toga i u resornom Ministarstvu, gdje kažu - na tome se intenzivno radi posljednjih nekoliko godina, stoga su naknade povećane za više od 30%.
S kojim se sve problemima udomitelji suočavaju, najbolje znaju socijalni radnici koji s njima intenzivno surađuju.
Prilagodba djeteta na novu sredinu jedan je od većih izazova.
- U takvim situacijama najčešće su naši udomitelji primorani koristiti ili godišnji odmor ili koristiti pomoć članova svoje obitelji kako bi osigurali kontinuiranu pomoć i podršku djetetu koje je tek smješteno. Struka je to prepoznala i čula udomitelje te je predlagala u izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama upravo kako bi pravo za udomiteljski dopust bilo pogodnije za naše udomitelje, kazala je Franciska Pavičić, socijalna radnica, tim za udomiteljstvo županijske službe Zagrebačke županije Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Problem, ističu udomitelji, postoji s udomljavanjem djece s teškoćama u razvoju.
- Mada ima neka oštećenja, mada ima invaliditet, mada ima povećane potrebe i zahtijeva različite terapijske postupke, ono ne može dobiti inkluzivni dodatak, a koji bi mu sigurno omogućio pohađanje dodatnih terapijskih postupaka, bržu rehabilitaciju, ističe Marija.
Uz to, dodaje, treba se raditi i na ubrzavanju postupaka - ili za povratak djeteta u biološke obitelji, ili za posvojenje - kako bi djetetovo odrastanje bilo sigurnije i sretnije.