Sjednica Vlade o požarima: Sagledat ćemo štete i pripremiti podršku

U uvodnom dijelu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković se osvrnuo na današnja događanja. 

"Idemo se suočiti s izazovima s novim timom" 

Jutros su se na saborskim Odborima predstavljali kandidat za potpredsjednika Vlade Oleg Butković i novi kandidat za ministra financija Marko Primorac. Premijer je zahvalio dosadašnjem ministru Zdravku Mariću, kojem je ovo posljednja sjednica Vlade, na dosadašnjem radu u posljednjih skoro 6 godina. Poželio mu je puno uspjeha u životu i u daljnjoj karijeri.

- Ono što je danas bilo važno, budući ministri su imali priliku predstaviti se saborski Odborima, da ponovimo temeljna postignuća u ostvarivanju naših ciljeva u proteklih 6 godina. Ona su u gospodarskom i fiskalnom smislu zaista izuzetna. I to i u pogledu rasta BDP-a, veće zaposlenosti, manje nezaposlenosti, rasta plaća, mirovina, ostvarivanja strateških ciljeva, istaknuo je premijer.

Sada smo pred novim izazovima, rekao je premijer, pred izazovima koji su uzrokovani brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu koja je ne samo tragedija za ukrajinski narod, nego je i izazvala rast cijena energenata, hrane, sirovina, građevinskog materijala, a kao posljedicu ima inflatorne pritiske. Sada se idemo s novim timom suočiti s izazovima.

"Požarna sezona je znatno zahtjevnija i teža od prošlogodišnje"

- Tema koja nije dobra je veliki požar na području Šibensko-kninske županije (...). Bili smo s cijelim nizom ljudi od župana, vatrogasnih zapovjednika, civilne zaštite, vojske, vatrogasaca. Najveći je za sada požar, velika je suša, vjetar, požar koji je jučer imao za posljedicu da je izgorjelo 10-20 kuća, što nam se nije dogodilo posljednjih 6 godina. Srećom, neka ljudskih žrtava. Zahvaljujem svima koji su se maksimalno angažirali na požrtvovnosti, rekao je.

Mi ćemo u tom smislu, naglasio je, sagledati štete i pripremiti podršku. Nada se da ćemo sve naše sposobnosti staviti u funkciju. Ova sezona se, dodaje, već na početku pokazala znatno zahtjevnijom i težom od prošlogodišnje.

Osvrnuo se na jučerašnju sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, kaže da je bila plodonosna.

O Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa 

Plenković je rekao da su prije 2 dana riješili pitanje Zakona koji se odnosi na sigurnost cestovnog prometa.

- Vlada je odlučila da zastanemo s izglasavanjem tog zakona dok se ne nađe rješenje. U tom pogledu smo zatražili ministre Božinovića i Beroša da razgovaraju s obiteljskim liječnicima. Nakon tog dijaloga, našlo se rješenje. Danas ćemo uputiti amandman Vlade na konačni prijedlog Zakona o sigurnost cestovnog prometa.

- Dobro je da su predstavnici obiteljskih liječnika zadovoljni s ovim rješenjem, našli smo soluciju koja je dobra i s aspekta sigurnosti i s aspekta liječnika, dodao je.

- Pacijenti koji su primatelji neke terapije koja može utjecati na sposobnost upravljanja motornim vozilima, će to znati i imat će svoju odgovornost da ako su pod nekim lijekovima, ne voze, pojasnio je.

Dodao je kako će takav dijalog otkloniti zabrinutosti liječnika i sugrađana te je izrazio uvjerenje da će taj zakon Sabor sutra podržati.

"Brodogradnja je važna za Hrvatsku" 

Važna tema je i brodogradnja, naglasio je premijer.

- Mi smo bili u utorak u Rijeci u 3. maju, ondje je završen treći brod čiju je izgradnju pratila i Vlada jamstvima iz 2019., rekao je.

Mi smo poslali i poruku povjerenja, dodao je, prošlog tjedna kada smo dali jamstvo za još jednu brodogradnju, ali pod uvjetom restrukturiranja 3. maja i promjena u načinu funkcioniranja proizvodnje.

- Brodogradnja je važna za Hrvatsku i hrvatsku industriju, da ljudi rade, da ranici i inženjeri daju doprinos, ali to se mora napraviti na modernizirani, racionalan i učinkovit način sa smanjenjem troškova, rekao je.

Vodit ćemo računa, ističe premijer, da brinemo i o drugim brodogradilištima.

Spomenuo je kvartalni sastanak GSV-a, zahvalio je ministrima Davoru Filipoviću i Marinu Piletiću. Kaže da je sastanak bio sadržajan i kvalitetan, te da je postignuto određeno razumijevanje o javnoj raspravi koja slijedi.

Prošlog tjedna su započeli pregovore o članstvu Hrvatske u OECD-u, dodao je Plenković objašnjavajući da je to zadnja organizacija kojoj Hrvatska još može pristupiti. Smatra da je to veliki iskorak.

Osvrnuo se na treće godišnje izvješće o vladavini prava u EU-u, ističe da je Vlada zadovoljna, riječ je o do sada najboljem izvješću što se tiče Hrvatske.

Plenković je spomenuo ekstremne suše u većini Europe. Govoreći o suši i zalihama vode u Istri, rekao je kako se Hrvatske vode zadužuju da pokrenu sve aktivnosti za potrebe povećanja mogućnosti akumuliranja dodatnih količina vode u akumulaciji Butoniga, a isto načelo je potrebno primijeniti i drugdje u Hrvatskoj.

- Dolazimo do najvećega postignuća ovih dana, a to je konačna odluka na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove gdje su donesena 3 pravna kata koja se odnose na uvođenje eura u Hrvatskoj, rekao je.

Hrvatska nakon 9 godina članstva u EU-u i provođenja niza reformi, ističe, dolazi u poziciju da usvoji euro 1. siječnja 2023. 

Fitchovo povećanje rejtinga sjajna poruka 

- Vijest iz kreditne agencije Fitch, koja je noćas podigla rejting Hrvatske, sjajna je poruka državi, gospodarstvu, bankama, a najviše građanima, rekao je Plenković.

Agencija Fitch podigla je u srijedu, u izvanrednoj ocjeni, investicijski kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, na 'BBB+', uz stabilne izglede. Agencija Moody's najavila je da će povećati kreditni rejting Hrvatske za čak dvije razine na Baa2, nakon završne odluke Ecofina 12. srpnja o članstvu u eurozoni.

- To će biti najveći kreditni investicijski rejting Hrvatske ikada. To govori da su naš put, politika, ciljevi, strategija bili ispravni. Od članica EU-a trenutno niži kreditni rejting od Hrvatske imaju Italija, Portugal, Grčka, Cipar, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, rekao je.