Tragovi Slovenaca od Gričkog topa do HNK

Kada Grički top označi podne i pogledate na sat, kada se na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu razgrne zastor, čujete glazbu iz Muzičke akademije, možda ćete se sjetiti nekih osoba, ali hoćete li se sjetiti Slovenaca koji su svojim radom istkali sliku grada kakvog danas poznajemo. U razgled Zagreba iz slovenskog kuta u emisiji Prizma vodi nas Marjeta Trkman Kravar.  

Tura je posvećena Slovencima koji žive u Zagrebu. Osmislila ju je u sklopu projekata koje provode turistički vodiči Grada Zagreba, istaknula je Marjeta Trknam Kravar, turistička vodičica. Slovenski dom u Masarykovoj ulici Slovencima koji žive u Zagrebu je drugi dom.

- Ovdje se družimo tijekom godine na različitim priredbama i aktivnostima poput naše kreativne radionice Šopek i pjevačkog zbora, koji osim u Slovenskom domu u Zagrebu, nastupa širom Hrvatske i izvan nje, najčešće u Sloveniji. Osim različitim aktivnostima koje sam ranije spomenula, vrlo uspješno se bavimo i izdavaštvom, kaže.

U vrijeme pandemije, dodaje, izašla je knjiga, odnosno drugo izdanje brošure "Zagreb i Slovenci" koja je dopunjena mojim prilozima. Ovdje imamo i zbirku pjesama "Pjesme života" naše dugogodišnje članice, danas pokojne, Klare Žel. U stvari, čitavu moju turu o Slovencima u Zagrebu posvećujem ljudima poput naše Klare koja je bila poput brojnih mladih djevojka koje su u Zagreb došle raditi kao sluškinje, odnosno služavke. Brojne, iako nepoznate žene, živjele su ovdje u Zagrebu i poznate zbog svoje dobrote, radišnosti, urednosti i uzornog ponašanja, što je bilo vrlo cijenjeno kod zagrebačke gospode.

Hrvatsko narodno kazalište Zagreb otvoreno je 1895. godine, a na otvorenje je došao osobno car Franjo Josip I. Brojni slovenski umjetnici su se dokazivali upravo u ovom kazalištu. Od kazališnih glumaca sve do opernih pjevača, baletana, koreografa i ostalih.

- To su operni pjevači Josip Križaj, Hinko Nučić i brojni drugi. Od filmskih glumaca spomenula bih Josipa Bobija Marottija koji je jedan od osnivača kazališta Gavella čiji je član ostao do svoje smrti. Jedan od najljepših kazališnih svečanih zastora djelo je Slovenca kojeg Hrvati također smatraju svojim i koji ima slovenske korijene, Vasilija Jordana, poznatog umjetnika koji je oslikao taj prekrasni svečani zastor. Imamo također i poznatog baletnog koreografa Milka Šparembleka koji je za svoj rad prije smrti dobio Prešernovu nagradu u Sloveniji. Zatim, baletni par Pino i Pia Mlakar i brojni drugi. Kada bih ih sve počela nabrajati, tome ne bi bilo kraja. Posjetitelji mogu vidjeti brojne biste umjetnika koji su se ovdje dokazivali i bili slovenskog porijekla, u predvorju kazališta prije predstave, istaknula je.

Na Trgu Republike Hrvatske ne izostavlja Muzičku akademiju na kojoj je dugo godina dekan bio Slovenac Prerad Detiček koji je bio jedan od rijetkih glazbenika koji je svirao instrument rog, po čemu je bio poznat. U Ilici se nalazi spomen-ploča Janezu Puhu koji je bio obožavatelj Zagreba i ovdje imao veliki broj prijatelja iako je živio u Grazu u Austriji. Bio je poznati izumitelj i vlasnik tvornice automobila, motocikla i bicikala. Budicki, koji je dovezao prvi automobil u Zagreb gdje je i živio, bio je njegov veliki prijatelj, kaže Trknam Kravar.

- Osim što je bio veliki ljubitelj automobila i svega u svezi s tim, Puh je bio veliki ljubitelj konja. 1914. godine u Zagrebu su se održavale utrke konja, a Janez Puh je u Zagreb doputovao vlakom. Dočekali su ga prijatelji na čelu s Budickim i odveli ga u ovu zgradu u kojoj se nalazio hotel, odnosno prenoćište. Nakon što se sljedećeg dana probudio i doručkovao, oko devet ujutro, jednostavno se srušio i preminuo. U spomen tom velikom čovjeku koji nije živio u Zagrebu, ali koji ga je iznimno volio i na kraju u njemu umro, slovenska zajednica mu je postavila spomen-ploču na zgradu u kojoj je preminuo, navodi.

U neposrednoj blizini DHMZ-a, u drugoj polovini 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća službovao je jedan Slovenac, gospodin Ivan Stožir.

- Bio je porijeklom iz okolice Celja i bio je vrlo cijenjen u Zagrebu, a potvrda njegove stručnosti na području meteorologije bilo je dugogodišnje mjesto ravnatelja. Nije se bavio samo istraživanjem meteorologije, već je htio napraviti i nešto dobroga za grad. Pokrenuo je inicijativu da se na Griču napravi meteorološka postaja koja i danas u 21. stoljeću služi u meteorološke svrhe, mjeri temperaturu i slično. Također je na njegovu inicijativu na kuli Lotrščak postavljen Grički top koji više od stoljeća svakoga dana puca i na taj način oglašava podne.

U Ćirilometodskoj ulici na križanju s Vitezovićevom je živio velikan opere Josip Gostič, tenor svjetskog glasa koji je pjevao u svim velikim opernim kućama. Rođen je i umro u Sloveniji, ali većinu života proveo je u Zagrebu, upravo u ovoj kući, ističe. Upravo zbog toga i činjenice da je djelovao u HNK, vrlo je cijenjen ovdje u Zagrebu.

- U čast tom velikom tenoru posljednjih nekoliko godina u Sloveniji se održavaju Gostičevi dani na kojima se okupljaju hrvatski i slovenski operni pjevači koji pjevaju njemu u čast. Izvode sve njegove glavne uloge koje je izvodio po svjetski poznatim opernim kućama.

Sljedeća lokacija je bila ispred muzeja Ota Reisingera koji je poznat još od vremena naše zajedničke države koja se sastojala od Slovenije, Hrvatske i ostalih republika. Dakle, od vremena Jugoslavije.

- Bio je najveći karikaturist čije su karikature izlazile na zadnjoj stranici dnevnih novina. Uvijek bismo se rado nasmijali njegovim karikaturama. Bio je Slovenac iz Prekmurja čiji su se roditelji preselili u Zagreb, zbog čega je većinu života proveo ovdje gdje je i stvarao. Nedavno je otvoren ovaj muzej i pozivam sve one koji dođu u Zagreb da ga dođu posjetiti, rekla je.

U jednom od najljepših parkova u Zagrebu, a to je park Zrinjevac na čijem početku se nalazi meteorološki stup koji ima veze s više nacionalnih manjina, ali za ideju da se postavi upravo ovdje, na ovom mjestu, zaslužan je Ivan Stožir o kojem smo govorili kada smo bili na Gornjem gradu, odnosno Griču, navodi.

- Danas, nakon 150 godina, imamo meteorološki stup kojeg posjećuju turisti i stanovnici grada kako bi vidjeli kolika je temperatura, vlaga, koji vjetar puše i kakvo će biti vrijeme.

- Strossmayer je bio mecena koji je podržavao brojne umjetnike i bio strastveni kolekcionar umjetnina. Nakon njegove smrti zbirka se preselila na drugi kat HAZU, a jedna od najvažnijih znamenitosti te zbirke je triptih, slika od tri dijela, koja je do potresa 1880. godine stajala na glavnom oltaru zagrebačke katedrale. Nasuprot HAZU, na samom uglu parka Zrinjevac, nalazi se Moderna galerija. Kada bismo se njome prošetali, pronašli bismo slavne autore slovenskog porijekla koji nažalost nisu toliko u prvom planu. Kada sam prije 15 godina prvi puta ušla u Modernu galeriju, bila sam nemalo iznenađena da su ti autori, od kojih je većina djelovala u 20. stoljeću, toliko zapostavljeni. Od Otona Glihe nadalje. Uistinu velika imena likovne umjetnosti u Sloveniji.

Ovu turu, nagalašava, posvećuje anonimnim ljudima.

- Puno je još imena vrijednih spomena, ali unatoč tome naglasak je na svim običnim ljudima porijeklom iz Slovenije koji su živjeli, stvarali i ostavili svoje nasljeđe ovdje u Zagrebu.