"Postignuta prosječna cijena stana u RH 2029, u Zagrebu 2400 eura"

Savjetnica u Ministarstvu graditeljstva Iva Hudan danas je rekla kako je rast cijena stanova u ovoj godini usporen u odnosu na protekle godine, navevši da je postignuta prosječna cijena stana u Hrvatskoj 2029 eura po kvadratu.

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, novogradnja je u samo godinu dana poskupjela 14,3 posto, a starogradnja 12,7 posto.

Hudan je jutros u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" rekla da taj podatak djeluje veliko, ali da se, ako ga se gleda na prosječnoj godišnjoj razini i u usporedbi sa stopom rasta proteklih godina, radi o "usporenom porastu".

- Mi bilježimo neke druge podatke, rekla je, navevši da je postignuta prosječna cijena stana u RH 2029 eura, a u Zagrebu 2400 eura po kvadratu.

- To je cijena koja ne sadrži PDV i porez na promet nekretnina, ali u svakom slučaju pokazuje da ne odstupa previše od cijena koje su objavljene i postavljene u odnosu na prosjek prošle godine. Tako da nemamo negativnih indikatora koji ukazuju na ovoliki porast s kojima je izišao DZS, dodala je Hudan.

Rekla je kako cijena stana jest značajno porasla, pogotovo od 2020. - sigurno ukupno za 40 posto na razini Hrvatske i 37 posto za Zagreb. Međutim, dodala je, stopa rasta u prvoj polovici 2025. u odnosu na prosječnu cijenu stana 2024. znatno je manja nego godišnje stope proteklih godina.

Hudan je rekla da sve države članice Europske unije imaju isti problem te da se svi bore s pronalaskom mjera.

"U Zagrebu 50 do 80 tisuća praznih stanova"

Predsjednik Odbora za prostorno uređenje u zagrebačkoj skupštini Mauro Sirotnjak rekao je da novi zagrebački GUP po prvi put uvodi termin poput priuštivog stanovanja, ali i zadružnog stanovanja.

- Što se tiče regulacije izgradnje, ono što vidimo posljednjih desetaka godina je da imamo opći kaos u prostoru, rekao je.

Dodao je da se u raspravi oko GUP-a pojedine interesne skupine plasirale informaciju da će reguliranje poskupjeti gradnju, ističući da je uz slobodnu gradnju, često bez ijedne zelene površine, svejedno dolazilo do rasta cijena.

Suosnivač europske zadruge za stanovanje Goran Jeras rekao je da je rješenje u adresiranju srži problema skupih stanova - a to je financijalizacija stanovanja u kojoj stambeni prostori postaju ne mjesta za stanovanje, već imovina.

- Bilo koje rješenje koje bi trebalo adresirati cijenu stanovanja mora ići na to da se prizna da financijalizirano tržište kakvo je danas ne može riješiti taj problem i da poveća kvotu stanova koji ne podliježu tržišnim kretanja i koji se mogu koristiti isključivo za stanovanje, rekao je Jeras.

Rekao je da stambene zadruge svakako jesu jedan od modela koji tome može doprinijeti, dodajući da osobno ima iskustvo života u takvoj zadruzi i Nizozemskoj. 

Hudan je među ostalim rekla da je Beč ograničavanjem maksimalnih cijena na kraju zabilježio negativne rezultate, na što je Jeras rekao - možda za graditelje koji imaju jako visoke marže. 

Sirotnjak je naveo kako konzervativne procjene kažu da je u Zagrebu 50 do 80 tisuća praznih stanova, što govori da ne trebamo nužno novu stanogradnju, već da trebamo raspolagati s onim što postoji, a ne koristi se.

- Imamo financijalizaciju, odnosno špekuliranje nad nekretninama. I to je upravo dopustio zakonodavni okvir zadnjih desetaka godina, rekao je.