Analitičar Sunić: Trump ne ruši poredak, on se urušava sam po sebi

Nakon odluke Trumpove administracije o povlačenju Sjedinjenih Američkih Država iz niza međunarodnih organizacija, konvencija i ugovora, nameće se pitanje koje nadilazi dnevnu politiku - svjedočimo li početku kraja međunarodnog prava i globalne sigurnosne arhitekture uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata.

Zašto se Donald Trump već na samom početku 2026. godine odlučio na poteze koji potresaju temelje međunarodnog poretka? Je li riječ o svjesnom rušenju sustava - ili o priznanju da se taj sustav već odavno urušava?

"Poredak se ne ruši – on se sam urušava"

Gostujući u emisiji HTV-a Studio 4, vanjskopolitički analitičar prof. dr. sc. Tomislav Sunić iznio je tezu koja baca novo svjetlo na aktualna zbivanja. Prema njegovim riječima, Trump i njegova administracija ne ruše postojeći poredak, on se urušava sam od sebe, i to već desetljećima.

- Taj proces u određenim segmentima američkog društva započeo je puno ranije, još za vrijeme Clintona, a nastavljen je tijekom mandata Obame i Bidena, istaknuo je Sunić.

Kao paralelu naveo je bivšu komunističku istočnu Europu i Sovjetski Savez, koji se, prema njegovim riječima, nisu raspali zbog vanjskih prijetnji, već zbog unutarnjeg iscrpljivanja sustava.

- Nitko ih nije napadao izvana. Sustav je jednostavno došao svom kraju. Elita se tada morala transformirati – ili u snažne nacionaliste ili u snažne liberaliste. To je politički proces koji se stalno ponavlja, poručio je.

Povlačenje iz UN-a: presedan ili povratak staroj američkoj praksi?

No, zašto se Trump odlučio dovesti u pitanje upravo međunarodno pravo, koje je desetljećima predstavljalo okvir globalne demokracije i sigurnosti? SAD se, naime, povlače ili prestaju financirati gotovo 60 organizacija izravno povezanih s Ujedinjenim narodima.

Zanimljivo je da se ova odluka događa upravo na datum kada je, nakon Prvog svjetskog rata, utemeljena Liga naroda.

- Paradoks je u tome što je Amerika bila ključni inicijator Lige naroda, ali nikada nije postala njezina članica, podsjetio je Sunić.

Amerika, dodaje, nikada se nije željela u potpunosti vezati uz međunarodne strukture, uvijek ostavljajući sebi "prozor za izlaz" u vanjskoj politici.

Amerika - najveći donator, ali i najveći izuzetak

Iako se danas povlači, SAD su i dalje najveći financijer Ujedinjenih naroda, s godišnjim doprinosom od oko 10 milijardi dolara, koji pokriva golemu globalnu birokraciju i brojne agencije – upravo one koje su sada pogođene rezovima.

- Postavlja se pitanje: koja je stvarna svrha Ujedinjenih naroda? Mnogo se govori o miru i dijalogu, ali kada je riječ o stvarnoj izvršnoj moći - slanju vojske i očuvanju mira, to je uglavnom bila Amerika, naglasio je Sunić.

Posebno je upozorio na još jedan paradoks - iako su SAD bile inicijator osnivanja Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, njegove presude obvezuju sve - osim Amerikanaca.

Tko je stvarno šef međunarodnog poretka?

- Svaka država na svijetu izložena je rezolucijama UN-a. Svaka - osim Amerike i Izraela, zaključio je Sunić.

Podsjetio je da su SAD desetljećima koristile pravo veta kako bi blokirale rezolucije kritične prema Izraelu, što, prema njegovim riječima, jasno pokazuje tko u konačnici vuče konce međunarodne politike.

Može li Europa bez Amerike?

Je li napokon došlo vrijeme da se Europska unija i NATO pogledaju u ogledalo? Koliko su te strukture uopće održive bez vojne, sigurnosne i financijske potpore Sjedinjenih Američkih Država? I nije li onda tvrdnja da Europa mora "pokazati zube Trumpu" - osobito u kontekstu Grenlanda, više politička poza nego realna strategija?

Prema riječima vanjskopolitičkog analitičara prof. dr. sc. Tomislava Sunića, riječ je o klasičnom logičkom paradoksu. Tko je stvarni arhitekt Zapada?

- Tko je stvorio Ujedinjene narode? Amerika. Tko je bio ključni inicijator europskih integracija – od Europskog ekonomskog vijeća 1950. do Rimskih ugovora? Opet Amerika, ističe Sunić.

Iako se kao "očevi Europe" često spominju Robert Schuman i Jean Monnet, Sunić podsjeća da su obojica tijekom rata bili izravno povezani s američkim interesima. Upravo zato, kaže, današnje nesuglasice između Bruxellesa i Washingtona nisu samo političke, nego i komunikacijski paradoksalne.

NATO bez SAD-a? Teško zamislivo

Slična je situacija i s NATO-om.

- Glavni autoritet NATO-a je Amerika. Ne Mark Rutte, ne Nizozemska, nego Washington. NATO je osnovan na američku inicijativu i Amerika određuje njegovo ponašanje – bez obzira na to tko je trenutačno u Bijeloj kući, naglašava Sunić.

Čak i ideja tzv. koalicije voljnih u slučaju povlačenja SAD-a, prema njemu, više nalikuje ‘koaliciji nevoljnih’, jer mnoge države, uključujući i Hrvatsku, ne bi sudjelovale u ozbiljnijim vojnim operacijama.

Zaokret u Europi: razgovor s Rusijom više nije tabu

Sunić upozorava da se europski diskurs već počeo mijenjati. Kao primjer navodi izjavu talijanske premijerke Giorgie Meloni, koja je nedavno poručila da je nužno razgovarati s Rusijom.

- Prije dva mjeseca to je bilo nezamislivo. Danas se shvaća da ovako dalje ne ide. Ili ćemo nastaviti gubiti još milijune ljudi – ili će doći do velikih kompromisa, upozorava.

Zašto se Amerika povlači? Jedan od ključnih razloga američkog povlačenja iz gotovo 60 međunarodnih institucija povezanih s UN-om jest - novac.

SAD godišnje troše oko 80 milijardi dolara na vanjsku vojnu, humanitarnu i sigurnosnu pomoć širom svijeta.

- Prosječan Amerikanac se pita zašto nema zdravstveni sustav poput Danske ili Hrvatske, dok milijarde odlaze na projekte s kojima obični građani nemaju nikakve veze, prenosi Sunić.

Minneapolis, migranti i unutarnja borba Amerike

Govoreći o unutarnjoj politici, Sunić se osvrnuo i na Trumpovu odluku da savezne imigracijske agente pošalje u Minneapolis, nakon ubojstva koje je potreslo lokalnu zajednicu.

Minnesota, ističe, ima velik broj migranata i izrazito je lijevo orijentirana savezna država, čiji su guverner i gradske vlasti politički protivnici Donalda Trumpa.

- Riječ je o borbi protiv organiziranog kriminala, uključujući klanove povezane sa somalijskom migrantskom zajednicom. Naravno, nisu svi krivi, ali postoji ozbiljan problem koji lokalne vlasti ignoriraju, kaže Sunić.

Povukao je i paralelu s Njemačkom, gdje velik dio socijalnih naknada prima migrantsko stanovništvo, dok se domaći porezni obveznici sve češće pitaju,tko zapravo snosi teret sustava?

Poredak u preobrazbi

Zaključak je jasan - globalni poredak ne nestaje preko noći, ali se ubrzano mijenja.

Europa, NATO i međunarodne institucije nalaze se pred ključnim pitanjem, mogu li opstati bez Amerike ili moraju redefinirati vlastitu ulogu u svijetu koji se više ne može oslanjati na stare postavke? 

Hoće li Trump u povijesti biti zapamćen kao mirotvorac?

Donald Trump i dalje tvrdi da će u povijesti ostati zapamćen kao najveći mirotvorac, no aktualna zbivanja bacaju ozbiljnu sjenu na tu ambiciju.

Rat u Ukrajini ne jenjava, dapače, intenzitet sukoba nikada nije bio veći, a kraj se ne nazire. Istodobno, svijet svjedoči američkoj intervenciji u Venezueli i otmici predsjednika Nicolasa Madura, prijetnjama Danskoj zbog Grenlanda, koje Trump ponovno iznosi istim rječnikom - "milom ili silom", kao i nastavku radikalne unutarnje politike prema političkim neistomišljenicima.

U takvom kontekstu, nameće se pitanje - kako Trump može očekivati da će ga povijest pamtiti kao mirotvorca? Prema riječima vanjskopolitičkog analitičara Tomislava Sunića, odgovor na to pitanje uvelike ovisi o kutu gledanja.

- Ipak, mora se priznati da je Trump uspio zaustaviti ratove u dijelovima Azije i Afrike. To mu se ne može osporiti, ističe Sunić.

Dodaje kako ga osobno daleko više zabrinjavaju drugi aspekti Trumpove politike, bez obzira na brutalni rat u Ukrajini ili, kako kaže, pomalo teatralne izjave o Grenlandu.

- To neće ići tako brzo. Postoje procedure, a ne smije se zaboraviti da Amerika već ima vojne baze na Grenlandu i u Danskoj – čak četiri ili pet njih, podsjeća Sunić.

U tom kontekstu, ocjenjuje kako reakcije Europske unije često zvuče neuvjerljivo i politički isprazno, osobito kada se govori o teritoriju veličine Grenlanda, koji je veći i od Aljaske, dok je sama Danska po površini usporediva s Hrvatskom.

Politika prema Izraelu - najveći rizik za Trumpa?

No, ono što Sunić smatra najopasnijim dijelom Trumpove politike jest njegov odnos prema Izraelu i snažnom izraelskom lobiju u SAD-u.

- Tu leži stvarna opasnost. Upravo na tom pitanju Trump gubi velik dio vlastitog biračkog tijela, upozorava.

Prema njegovim riječima, od Trumpa su se zbog tog odnosa već distancirali i neki od njegovih ključnih saveznika i podupiratelja, jer smatraju da takva politika može dovesti do ozbiljnih globalnih nemira.

Paradoksi međunarodne pravde

Kao primjer dvostrukih standarda suvremenog međunarodnog poretka, Sunić navodi i slučaj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

- Netanyahu je od strane jednog međunarodnog tijela proglašen odgovornim za ratne zločine, a istodobno slobodno putuje u Sjedinjene Države i Mađarsku, gdje ga dočekuju uz počasti. Govori u Kongresu, dobiva ovacije, to je paradoks modernog pravosuđa, ističe Sunić.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: