Prijete li inflacija i nestašica goriva? Vlada uvodi potpore, ali hoće li pomoći?

Vlada najavljuje nove milijune za borbu protiv inflacije, ali oporba tvrdi da novac završava kod trgovaca i banaka, dok građani i dalje osjećaju udar na standard. Dok Tonči Glavina uvjerava da paket od 450 milijuna eura štiti gospodarstvo i spušta cijene energije, Sandra Benčić uzvraća da "građani od toga nemaju ništa". 

U raspravi su sudjelovali Ivica Mesić i Mihael Zmajlović, jedni smiruju situaciju i najavljuju dobru sezonu, drugi upozoravaju na duboke slabosti ekonomije.

Uoči turističkog vala i novih poskupljenja, ključno pitanje ostaje - tko zapravo plaća cijenu krize?

Glavina: Regulacija goriva je ključna

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina (HDZ) poručio je kako Vlada novim paketom mjera vrijednim 450 milijuna eura nastavlja štititi standard građana i stabilnost gospodarstva, pri čemu je regulacija cijena goriva jedna od najvažnijih odluka.

Gostujući u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno", Glavina je istaknuo kako je riječ o nastavku već započetih mjera, ali i odgovoru na globalnu energetsku krizu.

- Najznačajnije i najvažnije je reguliranje cijene nafte, odnosno goriva. To je u ovom trenutku ključno i za građane i za gospodarstvo, rekao je.

Pojasnio je kako na cijene snažno utječe situacija u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih energetskih točaka.

- Tu se proizvodi oko 20% svjetske nafte i odvija velik dio globalne trgovine energentima. Zato je važno da reagiramo brzo i učinkovito, što smo i učinili, naglasio je.

Dodao je kako Vlada već radi na novom, drugom paketu mjera.

- Štitimo kupovnu moć građana, ali i konkurentnost gospodarstva. Procjene su da će gospodarstvo imati nižu cijenu energije za oko 20%, a građani za oko 10%, istaknuo je.

Uz energente, paket uključuje i 28 milijuna eura za poljoprivredu i akvakulturu, mjere za studente te energetsku učinkovitost. Uvodi se i nova potpora za javni prijevoz kako bi se osigurala dostupnost usluga. Govoreći o mogućem “benzinskom turizmu”, Glavina tvrdi da su mjere pažljivo postavljene.

- Cijene smo kalibrirali tako da budemo oko prosjeka drugih zemalja. Osim toga, regulacija se odnosi na benzinske postaje u gradovima, a ne na autocestama, objasnio je.

Na pitanje hoće li biti novih mjera, nije isključio tu mogućnost.

- Vrlo je moguće da hoćemo, ako se situacija ne smiri. Prioritet je zaštita standarda građana i stabilnost gospodarstva, zaključio je.

Benčić: Novac nije završio kod građana, nego u ekstra profitima trgovaca i banaka

Sandra Benčić (Možemo!) poručila je kako vladine mjere za suzbijanje inflacije nisu dale željene rezultate te tvrdi da je Hrvatska i dalje među najpogođenijima.

Istaknula je kako Vlada ulaže značajna sredstva, ali bez ključnih mehanizama kontrole.

- Ne može se reći da Vlada nije imala mjere – imala ih je sve ove godine. Međutim, efekt tih mjera je da novac nije završio u džepovima građana, nego u ekstra profitima trgovaca, rekla je.

Kao primjer navela je snižavanje PDV-a na hranu.

- Stavili su pet posto PDV-a na hranu, ali nisu uveli kontrolni mehanizam. Mi smo ga predlagali. Rezultat je da se država odrekla prihoda, a građani nisu osjetili olakšanje, naglasila je.

Dodala je kako je problem u tome što država intervenira na tržištu bez adekvatnog nadzora.

- Ako se odričete dijela proračunskih prihoda, onda uz to moraju ići mehanizmi kontrole – jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i porez na ekstra profit, poručila je.

Benčić tvrdi da inflacija u Hrvatskoj ima jasne dobitnike i gubitnike.

- Gubitnici su umirovljenici i ljudi koji žive od rada s prosječnim ili ispodprosječnim plaćama. Dobitnici su banke, trgovački lanci i dio uslužnog sektora, rekla je.

Kritizirala je i nedostatak ovlasti domaćih institucija u odnosu na druge zemlje Europske unije.

- Ne treba otkrivati toplu vodu. Njemačka je još 2022. dala veće ovlasti svojoj agenciji da može reagirati kad dođe do poremećaja na tržištu i nerazumnog rasta cijena. Naša agencija to ne može, istaknula je.

Posebno je upozorila na izostanak poreza na ekstra profit.

- Zakon smo predlagali više puta, ali ga je HDZ svaki put odbio. Time se štite oni koji su u krizi ostvarili dodatne profite na račun građana, rekla je.

Kao sektore koji su, prema njezinim riječima, najviše profitirali, navela je trgovce i banke.

- Banke su u nekoliko godina ostvarile stotine milijuna eura dodatne dobiti zahvaljujući administrativnim mjerama. Ako smo u krizi, kako je moguće da država to dopušta?, upitala je.

Osvrnula se i na problem domaće proizvodnje hrane i propuštene investicije.

- Tražili smo ulaganja u logistiku i infrastrukturu kako bi domaća hrana došla na police, u vrtiće i škole. Umjesto toga, od planiranih 20 logističkih centara izgrađen je samo jedan, naglasila je.

Zaključno je upozorila da je Hrvatska zbog takvih politika među najranjivijima u Europskoj uniji.

- Mi smo jedna od najranjivijih zemalja eurozone. Nova inflacija dolazi na već postojeću, koja je već bila dvostruko veća od europskog prosjeka, zaključila je Benčić.

Glavina uzvratio Benčić: Hrvatska je među najbrže rastućima u Europi, plaće su rasle 762 eura

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina odgovorio je na kritike Sandre Benčić, poručivši kako se kompleksne gospodarske teme ne mogu svoditi na pojednostavljene prijedloge.

- Zanimljivo je da jednu ovako snažnu i kompleksnu temu gospođa Benčić svodi na mjere o skladištenju poljoprivrednih proizvoda, rekao je.

Naglasio je kako konkretni rezultati Vladinih reformi i paketa mjera govore sami za sebe.

- Rezultat je da je Hrvatska posljednjih godina među tri ili četiri najbrže rastuće ekonomije u Europi. Ako izuzmemo otočne države poput Irske, Malte i Cipra, Hrvatska je bila prva kontinentalna zemlja po rastu BDP-a, istaknuo je.

Dodao je kako je Hrvatska unatoč brojnim krizama uspjela ojačati gospodarstvo.

- Prošli smo kroz COVID krizu, rat u Ukrajini, rast cijena energije i poremećaje u opskrbnim lancima i iz svega toga izašli još jači, rekao je.

Posebno je istaknuo rast plaća i tržišta rada.

- Plaće su rasle više od 102% nominalno, 47% realno, a u našem mandatu povećane su za 762 eura. Imamo rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost, naglasio je.

Glavina tvrdi i da hrvatske mjere izazivaju interes drugih zemalja.

- Druge zemlje nas kontinuirano zovu i konzultiraju se s nama kako bi preuzele neka od naših rješenja, zaključio je.

Mesić smiruje seljake: Plavog dizela ima dovoljno, nema razloga za paniku

Ivica Mesić iz Domovinskog pokreta poručio je kako nema razloga za zabrinutost unatoč poskupljenju plavog dizela i rastu troškova proljetne sjetve.

Komentirajući situaciju u poljoprivredi, istaknuo je kako opskrba gorivom nije upitna.

- Proljetna sjetva nije ugrožena. Za to nema nikakvog razloga. Plavog dizela ima dovoljno – ovdje govorimo isključivo o cijeni, rekao je.

Dodao je kako su zabrinutost i gužve na benzinskim postajama posljedica panike.

- Problem je panika koja se stvorila. Ljudi su se zabrinuli, ali zaista nema razloga – goriva ima dovoljno, naglasio je.

Govoreći o energetskom stanju u Hrvatskoj, Mesić tvrdi da je situacija stabilna.

- Imamo dovoljno goriva za oko 90 dana. Hrvatska ima rafineriju, naftovod, LNG i proizvodi oko 75% vlastite električne energije. U boljoj smo poziciji nego većina zemalja EU, istaknuo je.

Na pitanje o mogućim dodatnim mjerama, uključujući smanjenje PDV-a na gorivo, rekao je da prostora za intervencije još ima, ali zasad nisu nužne.

- Još ima alata i prostora za djelovanje, ali za sada to nije potrebno, poručio je.

Naglasio je i da su u paketu mjera predviđene potpore za poljoprivrednike i ribare.

- Proizvođači mogu dobiti do 100 eura po hektaru za prvih 10 hektara, odnosno 50 eura za sljedećih 10. Tu su i krediti uz moratorij do šest mjeseci kako bi se očuvala likvidnost, rekao je.

Na kraju je, kroz kratku razmjenu s voditeljem, dao naslutiti da se rast cijena pokušava kompenzirati drugim mjerama.

- To ste vi rekli, odgovorio je na tvrdnju da se poskupljenje plavog dizela nadoknađuje kroz druge potpore.

Zmajlović: Nije rješenje dijeliti 20 eura, treba oporezovati ekstra profite i ulagati u energiju

Mihael Zmajlović (SDP) poručio je kako Vladine mjere protiv inflacije ne rješavaju ključne probleme te zagovara pravedniju raspodjelu poreznog tereta, uključujući oporezivanje ekstra profita.

- SDP je još od početka krize predlagao poreznu reformu koja bi rasteretila rad i omogućila rast plaća, ali i dodatno oporezovala one koji ostvaruju ekstra profite, rekao je.

Naglasio je kako su trenutačne mjere Vlade kratkoročne i nedostatne.

- Danas govorimo o vatrogasnim mjerama. Vlada je prisiljena reagirati i posegnuti za 450 milijuna eura, ali pitanje je tko će to na kraju platiti, istaknuo je.

Upozorio je da bi teret mogli snositi ključni javni sektori.

- Glavni gubitnici bit će socijala, zdravstvo, obrazovanje i znanost – upravo oni sektori u koje smo trebali ulagati kako bismo bili otporniji na krize, rekao je.

Dodao je kako visoka inflacija pokazuje slabosti hrvatskog gospodarstva.

- Jedna smo od zemalja s najvišom inflacijom u EU, što jasno pokazuje da naše gospodarstvo nije otporno na inflatorne šokove, naglasio je.

Kritizirao je i način korištenja europskih sredstava.

- Hrvatska je povukla milijarde, a i dalje uvozimo više od 50% hrane. Nismo postali samodostatni, upozorio je.

Posebno se osvrnuo na energetiku, gdje vidi ključne propuštene prilike.

- Najlakše je administrativno dijeliti novac, uzeti građanima 100 eura pa vratiti 20. No nakon šoka se ništa ne mijenja, rekao je.

Istaknuo je i problem ovisnosti o uvozu energije.

- U nekim mjesecima uvozimo 30 do 40% električne energije, i to iz zemalja koje ulažu u obnovljive izvore. Postavlja se pitanje zašto Hrvatska blokira projekte vrijedne tri milijarde eura u tom sektoru, kazao je.

Odbacio je tvrdnje da obnovljivi izvori uzrokuju nestabilnost sustava.

- Postoje analize koje pokazuju da obnovljivi izvori nisu uzrok problema poput nestanaka struje. Ključno je ulagati u mrežu, skladištenje energije i moderne sustave, poručio je.

Zaključno je najavio nove prijedloge SDP-a.

- Predstavit ćemo mjere koje će odgovoriti i na kratkoročne inflatorne šokove, ali i dugoročno ojačati gospodarstvo, zaključio je Zmajlović.

Sezona pred vratima: Hoće li turisti spasiti ekonomiju ili pogurati novu inflaciju?

Tonči Glavina poručio je kako je još rano za prognoze turističke sezone, ali ističe da Hrvatska ima ključne prednosti.

- Više od 80% gostiju dolazi cestom i većinom iz Europe. To su naše velike prednosti, rekao je.

Upozorio je, međutim, da bi daljnja kriza mogla smanjiti putovanja zbog pada kupovne moći.

- Ako se kriza produbi, ljudi će manje putovati. No Hrvatska može iskoristiti priliku kao sigurna i dostupna destinacija uz dobar omjer cijene i kvalitete, dodao je.

Sandra Benčić tvrdi da rast BDP-a prikriva stvarne probleme gospodarstva.

- Naš rast BDP-a povezan je s inflacijom i osobnom potrošnjom, a ne s produktivnošću i proizvodnjom, istaknula je.

Upozorila je i na slabosti strukture ekonomije.

- Ne proizvodimo dovoljno i ne izvozimo proizvode visoke vrijednosti. Oslanjamo se na turizam i potrošnju, što nas čini ranjivima, poručila je.

Ivica Mesić smatra da nema problema s visokim cijenama u turizmu.

- Turizam je izvoz usluga. I kamo sreće da je još skuplji – dok god ima potražnje, ima prostora za rast cijena, rekao je.

Dodao je kako Hrvatska, zbog svoje obale, može opravdati više cijene.

- Imamo najljepšu obalu na svijetu, nema razloga da cijene ne budu i veće, istaknuo je.

Mihael Zmajlović upozorava da Vladine mjere ne rješavaju dugoročne probleme.

To su kratkoročne mjere koje neće promijeniti strukturu gospodarstva ni povećati produktivnost, rekao je.

Naglasio je i negativne trendove u industriji.

- Od 2022. izgubljeno je oko 50.000 radnih mjesta u industriji. To pokazuje da rast BDP-a ne govori cijelu priču, zaključio je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: