Sasvim sigurno možemo reći da je bio veliki prijatelj Hrvatske i da će zlatnim slovima ostati zapisan u povijesti hrvatskog naroda. Na poseban je način to učinio dolaskom u Zagreb 2011. godine gdje je okrunio tu svoju ljubav prema Hrvatskoj, rekao je velečasni Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu.
Rektor Đurin naglasio je da je Benedikt XVI. prije nego je postao papa bio jedan od najbližih suradnika pape Ivana Pavla II.
- Znamo da je Benediktu bila draga Europa, da je puno govorio i želio da se vrati kršćanskim korijenima. On je želio, a to je rekao i u Zagrebu i u nekoliko drugih prilika, da Hrvatska Europi donese ono što ima, da donese svoju tradiciju i da svojim ulaskom u Europsku uniju ona obogati tu Europu, na poseban način zapadnu, svojom tradicijom, kulturom i duhovnošću. To je ono nešto što Europi nedostaje i što je on vidio da Hrvatska može dati.
Posebnu povezanost papa Benedikt XVI. imao je s kardinalom Franjom Šeparom i Institutom sv. Jeronima.
- Prst je Božji bio da je kardinal Ratzinger naslijedio našeg kardinala Šepara kao prefekta Kongregacije za nauk vjere 1981. godine. Bio je i na njegovom sprovodu početkom 1982. godine u Zagrebu, a nakon toga i na jednom simpoziju u Zagrebu. Bio je povezan i s nama u Rimu. Kao kardinal je 1998. predvodio slavlje Stepinčeva u hrvatskoj Crkvi sv. Jeronima kada je doista lijepo govorio o našem blaženom Alojziju Stepincu. Posebno ga je istaknuo kao primjera vjere, a na poseban način njegovu savjest koja je u teškom vremenu u kojem je živio bila svjetionik za ljude koji su u njega gledali, rekao je Đurin.
- Benedikt XVI. je zaista na mnoge načine bio povezan s Hrvatskom. Znao je dobro što je Hrvatska i kakva je naša povijest i želio je pomoći i Hrvatima i Crkvi u Hrvatskoj, zaključio je Đurin.