Cijeli svijet i dalje prati događaje u Ukrajini i oko nje. Nakon djelomičnog povlačenja ruskih snaga duž granice s Ukrajinom, napetosti su se privremeno smanjile, no kriza nije riješena i pitanje je kada će i kako završiti. Evo kako je sve počelo.
18.02.2022.
07:14
Autor: Dražen Stefanov/Agenda: Svijet/HRT/D.S.
Cijeli svijet i dalje prati događaje u Ukrajini i oko nje. Nakon djelomičnog povlačenja ruskih snaga duž granice s Ukrajinom, napetosti su se privremeno smanjile, no kriza nije riješena i pitanje je kada će i kako završiti. Evo kako je sve počelo.
18. ožujka prošle godine, ruski predsjednik Vladimir Putin pojavio se na stadionu Lužniki u Moskvi tijekom obilježavanja sedme godišnjice ruske aneksije Krima.
- Čestitam vam dan ujedinjenja Krima i Sevastopolja s Rusijom, rekao je tada ruski predsjednik.
Krajem ožujka stižu satelitske snimke koje pokazuju gomilanje ruskih snaga na Krimu te u blizini Voronježa i Morozovska u Rusiji.
U travnju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stiže na istok Ukrajine i podiže uzbunu zbog gomilanja ruskih snaga uz samu granicu. Uzduž linije koja razdvaja ukrajinske trupe i proruske pobunjenike u regiji Donbas raste broj oružanih incidenata.
NATO poziva Ruse na povlačenje trupa uzduž ukrajinske granice.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u izjavi iz travnja 2021. godine da saveznici potpuno podupiru ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet. Pozvao je Rusiju na trenutačno deeskaliranje sukoba i da prestane s agresivnim provokacijama te da poštuje međunarodne obveze.
Istodobno, ruski predsjednik optužuje vlasti u Kijevu da ne žele mirno rješenje sukoba u istočnoj Ukrajini.
- Ne može ne zabrinjavati činjenica da je Ukrajina donijela niz zakona i podzakonskih akata koji su u suprotnosti s Minskim sporazumom. Stječe se dojam da je vodstvo te zemlje odlučilo napustiti mirno rješavanje situacije, rekao je Putin u kolovozu prošle godine.
Početkom studenoga nekoliko brodova američke Šeste flote ulazi u Bosporski tjesnac i priključuje se vojnim vježbama NATO-a u Crnom moru. Rusi bijesne i prijete da će u slučaju približavanja američkih ratnih brodova aktivirati sustave protuzračne obrane. Istodobno i Ukrajinci, i to u blizini anektiranog Krima, provode vojne vježbe.
U Stockholmu se početkom prosinca susreću američki državni tajnik Antony Blinken i šef ruske diplomacije Sergej Lavrov. Washington upozorava Moskvu da gomilanje desetaka tisuća vojnika uz ukrajinsku granicu vodi odlučnom odgovoru Zapada i teškim sankcijama u slučaju napada na Ukrajinu.
- Naše obavještajne službe analiziraju sve scenarije, uključujući one najgore. Oni ističu da vjerojatnost žestokog napada Rusije postoji i da će vjerojatno termin spremnosti za eskalaciju biti krajem siječnja, upozorio je ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov početkom prosinca 2021.
Početkom godine, američki predsjednik Joe Biden i ruski Vladimir Putin videovezom dva sata razgovaraju o američko-ruskim odnosima koji su pali na najnižu točku od kraja Hladnoga rata.
- Nismo okolišali. Bili smo pristojni, ali jasno sam dao do znanja: ako zaista napadne Ukrajinu, bit će teških posljednica, rekao je nakon razgovora sa Putinom američki predsjednik Joe Biden.
Vladimir Putin na izravno pitanje hoće li napasti Ukrajinu, uzvraća:
- To je provokativno pitanje. Rusija provodi miroljubivu vanjsku politiku.
Napetosti na istoku sve više rastu, brojni diplomatski pokušaji smirivanja situacije propadaju. Pentagon optužuje Kremlj da provociraju kako bi opravdali potencijalni napad. Moskva uporno odbacuje navode da priprema invaziju na Ukrajinu. U Bjelorusiju stižu prve postrojbe ruske vojske kako bi sudjelovale u zajedničkim vojnim vježbama.
- Proteklih nekoliko dana vidjeli smo velik ulazak ruskih snaga u Bjelorusiju. Radi se o najvećem broju ruskih vojnika u toj zemlji od hladnog rata, upozorio je u svojoj izjavi od 12. siječnja 2022. glavni tajnik NATO-a.
Istovremeno, Amerikanci raspoređuju elitne padobranske postrojbe u Rumunjskoj i Poljskoj, a u Moskvu stižu francuski predsjednik Macron i njemački kancelar Scholz.
- Mislim da današnja rasprava može pokazati kojim smjerom moramo ići: smjerom deeskalacije pod već poznatim uvjetima, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron 7. veljače 2022.
Usprkos svim diplomatskim naporima, kriza se sve više zahuktava i strah od rata je sveprisutniji. No, na terenu ubrzo dolazi do neočekivanog obrata. Ruske snage započele su povlačenje postrojbi koje su bile raspoređene uzduž ukrajinske granice. Stiglo je ubrzo i pojašnjenje iz Moskve - na tom području, završili smo manevre.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora