Nuklearka u Zaporižju
Foto: Alexander Ermochenko / Reuters
Sve je napetije u nuklearnoj elektrani Zaporižja, najvećoj u Europi, koju su okupirale ruske snage. Ukrajina tvrdi da će Rusija inscenirati teroristički čin i za to optužiti Kijev. I dok ukrajinski predsjednik Zelenski tvrdi da je svijet na rubu nuklearne katastrofe, Rusi tvrde da je njihova vojna prisutnost u nuklearki jamstvo da se neće ponoviti Černobil. Istodobno, Moskva je odbila prijedlog Ujedinjenih naroda o demilitarizaciji područja elektrane.
Zaporižja, najveću europsku nuklearnu elektranu sa šest reaktora, ruske su snage zauzele na početku rata, u ožujku. Smještena je na južnoj obali ogromnog kahovskog rezervoara rijeke Dnjepar, koja je sad pod njihovim nadzorom - ukrajinske snage drže sjevernu obalu. Njome još uvijek upravljaju ukrajinski inženjeri, no na tom je području oko 10 tisuća Ukrajinaca, ali pod okupacijom oko 500 ruskih vojnika.
Sada se, uvjereni su u Kijevu, Moskva sprema isključiti Zaporižja iz mreže. Iz ukrajinske državne energetske tvrtke Enerhoatom tvrde kako ruske snage u samoj nuklearki planiraju odsjeći je od vodova koji dovode struju u ukrajinski energetski sustav.
Iako je Moskva odbila prijedlog UN-a o demilitarizaciji zone oko nuklearke Zaporižja, šef svjetske organizacije nada se, ipak, kako će "diskretna diplomacija" pridonijeti rješenju pitanja nuklearke, koja je sve češće cilj napada, za koje se sukobljene strane međusobno optužuju.
- Zdrav razum mora prevladati kako bi se izbjegle bilo kakve radnje koje bi mogle ugroziti fizički integritet ili sigurnost nuklearnog postrojenja. Objekt se ne smije koristiti kao dio bilo kakve vojne operacije. Umjesto toga, hitno je potreban dogovor kako bi Zaporižja ponovno profunkcionirala kao potpuno civilna infrastruktura i kako bi se osigurala sigurnost tog područja, rekao je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.
U samom gradu Zaporižja, koji je pod ukrajinskim nadzorom, vlasti održavaju vježbe odgovora na nuklearnu katastrofu. Naime, nedavne satelitske slike pokazale su tragove sprženosti na poljima koja okružuju samu nuklearku.
Putin upozorio Macrona na moguću katastrofu u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je francuskog kolegu Emmanuela Macrona da bi granatiranje nuklearne elektrane Zaporižja, za što optužuje Kijev, moglo rezultirati katastrofom velikih razmjera.
- Vladimir Putin je posebno naglasio da je sustavno ukrajinsko granatiranje područja nuklearne elektrane Zaporižja stvorilo opasnost od katastrofe velikih razmjera koja bi mogla dovesti do radijacijske kontaminacije golemog teritorija, priopćio je Kremlj, opisujući sadržaj poziva s francuskim predsjednikom.
Kremlj navodi da je Macron inicirao taj razgovor, prvi od 28. svibnja.
Kremlj je priopćio da su Putin i Macron naglasili važnost što skorijeg slanja delegacije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u elektranu.
Putin je potvrdio spremnost Rusije da inspektorima IAEA-e pruži potrebnu pomoć, tvrdi Kremlj.
Elizejska palača je navela da je Putin prihvatio da misija IAEA-e ide kroz Ukrajinu, a ne kroz Rusiju.
Predsjednik Putin pristao je "preispitati početni zahtjev Moskve" da takva misija prođe kroz Rusiju, priopćilo je francusko predsjedništvo.
- On je prihvatio da ona (ide tamo) poštujući ukrajinski suverenitet i stoga prolazi kroz Ukrajinu pod vladinom kontrolom, dodao je Elysée, ističući da je to bio zahtjev Kijeva kao i Pariza.
- To je potpuno potrebno, legitimno, bitno iz razloga ukrajinskog suvereniteta, poručilo je francusko predsjedništvo.
Ruski je predsjednik Macronu govorio i o preprekama izvozu ruske hrane i gnojiva na svjetska tržišta, priopćio je Kremlj.
Rusi napali civilne ciljeve u Harkivu
Moskva objavljuje kako su njezine snage napale Harkiv, u kojem je, tvrde, baza stranih plaćenika. No ciljevi su - civilni. I poginula žrtva - civilna je.
- Kao što vidite, ovdje nije bilo ni oružanih snaga ni teritorijalne obrane. Nažalost, ovdje imamo žrtvu, ženu rođenu 1969, kaže Vladimir Timoško, načelnik nacionalne policije regije Harkiv.
Prostor za liječenje u bolnici u blizini Harkiva rapidno se smanjuje. i broj bolničkog osoblja pao je sa 120 na 47, a broj pacijenata kojima je potrebno liječenje veći je nego prije rata.
- Trenutačno je više od 900 bolnica već oštećeno, 123 su potpuno uništene i ne mogu se obnoviti. Na njihovom mjestu izgradit ćemo nove i gradnja je već počela. Istodobno je gotovo 500 ljekarni oštećeno, a više od 70 uništeno. A pucano je i na 87 vozila hitne pomoći i ona više ne mogu voziti svojom rutom, kazao je Viktor Liaško, ukrajinski ministar zdravstva.
Na meti ruskih borbenih aviona područje je Avdejevke u blizini Donjecka, kao i područja okupljanja ukrajinskih snaga i vojne opreme u regijama Herson i Nikolajev.
U međuvremenu, čini se da je poluotok Krim, kojeg su Rusi anektirali 2014., ponovno napadnut - treći put u deset dana
Eksplozije su se čule i u blizini zračne baze Belbek u blizini Sevastopolja, koja je korištena za napade na Ukrajinu
Deset brodova sa žitom uskoro spremno napustiti ukrajinske luke
Dodatnih deset teretnih brodova puni se žitaricama u ukrajinskim crnomorskim lukama te se priprema njihovo isplovljavanje sukladno sporazumu o izvozu hrane sklopljenom prošlog mjeseca, rekao je u petak ukrajinski ministar infrastrukture Oleksanndr Kubrakov.
Ukrajinski izvoz žitarica značajno se smanjio od početka rata jer su ruske snage blokirale crnomorske luke koje su vitalne za isporuku.
Zbog toga su porasle globalne cijene hrane, a u Africi i na Bliskom istoku pojavio se strah od mogućih nestašica.
Krajem srpnja deblokirane su tri crnomorske luke prema dogovoru između Moskve i Kijeva, postignutom uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske.
- Deset brodova se trenutno utovaruje i pripremaju se za isplovljavanje iz luka Odesa, Čornomorsk i Pivdenij. Također, imamo više od 40 zahtjeva za isporuke u ukrajinske luke, napisao je Kubrakov na Facebooku.
Rekao je i da je 25 brodova već otpremljeno iz tri ukrajinske luke sa 630.000 tona poljoprivrednih proizvoda.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, koji je u petak posjetio Odesu, rekao je da treba učiniti mnogo toga kako bi se osigurao puni globalni pristup ukrajinskim prehrambenim proizvodima te ruskoj hrani i gnojivima nakon sporazuma o izvozu hrane uz posredovanje UN-a.
Ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede objavilo je u petak da je izvoz žitarica pao za 51,6 posto na 2,99 milijuna tona do sada u sezoni 2022./2023.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!