Vilnius: 9. sastanak na vrhu i poslovni forum Inicijative triju mora

Jačanje političke, gospodarske i sigurnosne suradnje, posebice u energetici, prometu i digitalizaciji, glavne su teme 9. sastanka na vrhu i poslovnoga foruma Inicijative triju mora koji se održava u Vilniusu, glavnom gradu Litve.

Ukrajina očajnički treba streljivo i protuzračnu obranu - apel je to koji Kijev šalje cijelom svijetu. Volodimir Zelenski pomoć traži i na sastanku Inicijative triju mora u Litvi, nakon što je Rusija lansirala više od 80 dronova i nadzvučnih projektila na ukrajinska energetska postrojenja.

Najveća elektrana na području Kijeva uništena je u velikom ruskom napadu. Rusija je dalekometnim, nadzvučnim projektilima i dronovima gađala i ostala energetska postrojenja diljem Ukrajine. Na meti su ponovno bili grad Harkiv i njegova okolica, gdje je ukupno 200 tisuća ljudi bez struje. 

- Udari su bili vrlo snažni, ponovno su nam uništili energetski sustav. Pogođeno je postrojenje u kojem su toplana i elektrana za grad Harkiv. Uništena je i trafostanica, rekao je Ihor Terehov, gradonačelnik Harkiva.

Ukrajina nema više dovoljno streljiva za protuzračnu obranu. Nastavi li Rusija s ovako snažnim napadima, Ukrajina će morati birati što će braniti, a što ostaviti izloženo. Ukrajinski predsjednik Zelenski zato je s molbom za pomoć došao i u Litvu, na sastanak Inicijative triju mora.

- Znate da su nas ponovno napali sinoć i rano jutros. Ponovno Harkiv, Odesa, Zaporižja, kijevska regija. Zato je za nas protuzračna obrana prioritet, istaknuo je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine.

Tijekom ruskog napada, Poljska je iz opreza poslala borbene zrakoplove u zaštitu svojeg zračnog prostora. Poljski predsjednik iz Litve najavljuje moguću dodatnu pomoć Ukrajini.

- Predsjednik Volodimir i ja razgovarali smo o nekim mogućnostima, točnije o projektilima iz sovjetskog doba koji su u našim skladištima. Razgovarali smo o tome da ih predamo ukrajinskoj protuzračnoj obrani, naglasio je Andrzej Duda, predsjednik Poljske.

Na marginama sastanka Inicijative triju mora u Litvi, Ukrajina je potpisala sigurnosni sporazum s Latvijom koja se obvezala da će sljedećih 10 godina izdvajati 0,25 posto BDP-a za vojnu pomoć Ukrajini.

Inicijativa okuplja 13 država članica Europske unije između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, među kojima je i naša zemlja kao jedan od pokretača inicijative.

Hrvatsku predstavlja ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, uz dosad najbrojnije hrvatsko gospodarsko izaslanstvo. 

- Upravo je Hrvatska kao suosnivačica ove inicijative imala i daleku viziju i na neki način kao da je očekivala da ćemo se danas suočiti s onim izazovima kojima smo okruženi. Prije svega nestabilnost zbog ruske agresije na Ukrajinu i svi oni drugi izazovi s kojima smo suočeni, rekao je ministar.

Ministar vanjskih i europskih poslova na 9. skup tog formata u Vilnius je stigao s gospodarskom delegacijom s preko 22 članova, a Hrvatska je uz dosadašnjih 23 projekata prijavila njih još sedam koji se mogu ostvariti u sklopu inicijative.

- Nakon što je Rusija pokrenula ničim izazvan i nezakonit rat protiv Ukrajine, geopolitička važnost pojačane suradnje i bolje povezanosti na istočnoeuropskom koridoru sjever - jug dramatično je porasla, izjavio je uoči sastanka na vrhu u Vilniusu litavski predsjednik Gitanas Nauseda.

- Inicijativa triju mora služi kao politička platforma za olakšavanje suradnje na izgradnji snažnih veza na području prometa, energetike, vojne mobilnosti i digitalizacije u regiji triju mora, ali i šire, s našim regionalnim i transatlantskim partnerima, poručio je.

Očekuje se da će novi strateški partner inicijative danas postati Japan, koji će se tako pridružiti SAD-u, Njemačkoj i Europskoj komisiji.

Dubrovnik je bio domaćin prvog sastanka na vrhu inicijative 2016., a bit će i 2026., najavio je čelnik hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, koji će, među ostalim, sudjelovati na okruglom stolu o izgradnji otpornosti i napretka.

Hrvatska ima i najviše gospodarskih projekata u sklopu inicijative, ukupno 23, čija vrijednost prelazi četiri milijarde eura.

Zemlje partnerice inicijative su Ukrajina i Moldavija, a jedna od tema bit će i jačanje potpore obnovi Ukrajine, posebno njezine prometne infrastrukture.

U Vilniusu su se na svakom koraku mogle vidjeti ukrajinske zastave, kao znak solidarnosti s napadnutom zemljom, a sigurnost današnjeg sastanka dodatno je pojačana raspoređivanjem 400 litavskih vojnika i sustava protuzračne obrane srednjeg dometa.