Trgovački lanci objavili su liste sniženih proizvoda. U "šumi" cijena, oznaka, brendova, robnih marki građanima se nije jednostavno snaći. Donosimo usporedbe cijena, ali i količina - iz emisije Potrošački kod.
23.09.2023.
17:28
Autor: Sanja Smiljanić Grubišić/D.M./Potrošački kod/HRT
Trgovački lanci objavili su liste sniženih proizvoda. U "šumi" cijena, oznaka, brendova, robnih marki građanima se nije jednostavno snaći. Donosimo usporedbe cijena, ali i količina - iz emisije Potrošački kod.
Nakon što su zamrznute cijene 30 proizvoda, na površinu izlaze i prvi problemi. Osim što se na policama mogu pronaći i jeftiniji proizvodi, neki trgovci još nisu postavili oznake o zamrzavanju cijena, dok neki nisu uopće ograničili cijene proizvoda s popisa.
Potrošačke udruge smatraju da ova nova oznaka nije dovoljno vidljiva. Očekivali su i da će veći broj artikala biti snižen, a pribojavaju se praznih polica zbog moguće nestašice proizvoda.
Usporedba cijena
Foto: HTV / HRT
- Postoje dobavljači, naši partneri koji su podržali snižavanje cijena. Rekao bih da je prekratki period prošao da bi mogli reći da je prodaja nekih artikala jako povećana. Rekao bih da je uobičajena, kao u zadnjih mjesec-dva, kaže Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma.
Usporedba cijena
Foto: HTV / HRT
Proizvođači prehrambenih proizvoda smatraju da su bili najpogođeniji rastom cijena sirovina koja je, kažu, rasla i do 80 posto.
- Mi se sada nalazimo u trenutku kad počinjemo vidjeti da dolazi do promjena cijena sirovina. To će se također prenijeti na cijenu finalnih proizvoda, kaže predsjednica Uprave Podravka Martina Dalić.
Najpopularnije mjesto za kupnju u Hrvatskoj su supermarketi u kojima kupuje 72 posto ispitanika, a više od 60 posto kupuje u diskontnim trgovinama. Građani kažu da će u slučaju daljnjih poskupljenja obilaziti trgovine i kupovati isključivo proizvode na popustu.
Sindikati su zadovoljni jer je proširen popis proizvoda kojima je zamrznuta cijena. Ono što još očekuju jest da se dodatno spuste cijene za još više proizvoda.
- Uz sve treba napomenuti da na jednoj strani očekujemo povećanje plaća u javnom i privatnom sektoru te povećanje mirovina. Jedino ta kombinacija u kombinaciji sa spuštanjem cijena može dati rezultate. Očekujemo i da HNB koja je zadužena za stabilnosti cijena, te Vlada s druge strane - usporedno traže modele zauzdavanja mirovina, smatra Krešimir Sever iz Nezavisnih Hrvatskih sindikata.
Za hranu u prosječnom kućanstvu izdvaja se 26 posto mjesečnog budžeta. Kod građana s nižim primanjima udio troška hrane iznosi više od 50 posto. Tako je, dodao je Sever, rast cijena za građane veći od same brojke rasta inflacije. To ubitačno djeluje, dodao je.
Krivnju za rast cijena, smatraju mnogi, snose trgovci, odnosno njihove marže. Prema analiza HUP-a, inflacija nije porasla zbog podizanja marže.
- Nacionalni lanci imaju neto maržu oko dva i nešto posto, a regionalni oko tri i nešto posto. To sugerira da puno manje reinvestiraju od svoje zarade. Imaju puno manje troškove amortizacije i troškove duga - jer troše puno manje poluge za ekspanziju, kaže autor "Financijske analize maloprodaje u Hrvatskoj" Andrej Grubišić.
Cijene hrane u Hrvatskoj više su od prosjeka EU-a, približile su se cijenama u Njemačkoj. Analitičari očekuju da će inflacija početi padati i da bi na kraju godine mogla iznositi 4 i pol posto.
- Mjere su dobre, ali bez povećanja plaća i mirovina ova situacija neće dobro završiti. Nije riječ samo o trgovinama nego i režijskim troškovima. Potrošači su na rubu egzistencije, upozorila je Marina Novaković Matanić, predsjednica udruge Korana.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora