Mešić: Samodostatnost mora postati strateški cilj hrvatske poljoprivrede

Hrvatska poljoprivreda suočena je s ozbiljnim strukturnim problemima, ali trendovi se mogu preokrenuti uz bolju organizaciju, ulaganja i jasnu strategiju, poručio je u središnjem Dnevniku HRT-a prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Govoreći o odnosu domaće proizvodnje i uvoza, Aleksandar Mešić upozorio je da Hrvatska izvozi sirovine, a uvozi gotove proizvode, što dugoročno stvara gubitke.

- Ta bitka ne smije biti izgubljena i trendove moramo promijeniti. Trebamo se ugledati na bogate i visokorazvijene zemlje Europske unije koje su te probleme davno riješile. Potrebna je bolja organizacija, ulaganje u znanje i ulaganja u tehnologiju. Poljoprivreda tako može postati konkurentnija, rekao je.

Takav model, u kojem se izvoze sirovine, a uvoze proizvodi veće vrijednosti, dugoročno slabi domaću proizvodnju i konkurentnost.

- To nije dobra taktika, jer tu gubimo jako puno novca. Subvencioniranjem proizvodnje žitarica i uljarica činimo strane proizvođače, koji proizvode ulje i uzgajaju stoku od naših sirovina, još konkurentnijima. Taj trend moramo preokrenuti, upozorio je.

Kao ključni cilj istaknuo je samodostatnost domaće proizvodnje.

- Hrvatska mora ostvariti samodostatnost. To mora postati imperativ i strateški cilj. Boljom organizacijom, ulaganjem u tehnologiju i stručnjake možemo podići kvalitetu i sniziti cijene te postati konkurentni na domaćem tržištu. Za inozemno nam to i ne treba biti toliko bitno, ali moramo nastojati zadovoljiti potrebe domaćih potrošača i turizma, naglasio je.

Poseban problem vidi u niskoj samodostatnosti pojedinih kultura, poput krumpira.

- To je jako dobar primjer organizacije i visoke produktivnosti. Krumpir je namirnica koja kroz cijelu godinu ima dosta nisku cijenu. Tu je potrebna jako dobra organizacija da bi naši proizvođači tu cijenu zadržali i oduprli se cijeni inozemne robe, rekao je.

Potpore i europski fondovi

Osvrnuo se i na korištenje europskih sredstava, ocijenivši da dosad nisu bila dovoljno učinkovito usmjerena.

- Nismo imali jasno definirane ciljeve, tj. imali smo određene ciljeve koje nismo uspješno ispunili. Trebali bismo pristupiti novim modelima i definirati jasnu viziju hrvatske poljoprivrede. Na tome ćemo u akademskoj zajednici poraditi. Nakon što vidimo koja je vizija ostvariva, definirat ćemo strateške planove i tome definirati potpore, kazao je.

Zaključio je da je ključ u boljem planiranju i evaluaciji učinaka.

- Moramo imati procjenu učinka potpore i tek tada ćemo doći u situaciju da više ne govorimo o problemima, nego da se hvalimo s uspješnim rezultatima, poručio je Mešić.

Hrvatska nije prehrambeno samodostatna - fokus na preradu prenizak

Kada govorimo o hrani, ovisni smo o uvozu. Samodostatnost u svinjetini i govedini je oko 60 posto, nešto je bolja situacija s peradi - 75 posto, dok voće i povrće ne ide preko 50 posto. Problem predstavlja baziranje na proizvodnju sirovina, a ne na prerađevine, ali i loše iskorištavanje europskih sredstava.

Uljarica i žitarica imamo za izvoz. No isto se baš ne može reći za voće. Jedan od proizvođača marelica iz Aljmaša nada se da bi napokon mogao imati dobar urod. 

- Marelice imamo na 15 hektara, proizvodu zadnjih pet, šest godina nismo imali, a realno bi bilo nekih 120-150 tona ukupno u punim godinama. Ove godine očekujemo takvu godinu, rekao je Domagoj Škobić.

Samodostatnost je, kada je riječ o voću i povrću, između 40 i 50 posto. Broj varira ovisno o kulturi, no u Ministarstvu poljoprivrede ističu da ima i svijetlih točaka. 

- Mandarine su na razini od 95, 100 ili 105 posto, ovisno o godini, a višnje i trešnje su preko 130 posto samodostatne tako da imamo i mi pojedinih aduta u voću. Jabuke su na razini 80 posto, s druge strane rajčice i kupus od 70 do 80 posto. Krumpir 50 posto, istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Iako bi ga ove godine trebalo biti više, podaci vezani uz proizvodnju krumpira i dalje su zabrinjavajući. Do prije nekoliko godina imali smo dovoljno za vlastite potrebe. 

- Što se tiče nominalne vrijednosti naše poljoprivredne proizvodnje zadnji smo u europi. Ako gledamo referentnu 2010. godinu rast te nominalne poljoprivredne proizvodnje je samo devet posto, a prosjek EU je 52 posto. Što se tiče ralne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje tu smo dosta pali. EU je rasla za 13 posto. Tu smo isto u društvu najsabijih, pojasnio je Marko Vešligaj, glavni izvjestitelj Europskog parlamenta za položaj poljoprivrednika.

Za poljoprivredu na raspolaganju su bila i izdašna sredstva iz Europske unije. No realnost je drugačija.

- Novac koji je uložen nije polučio one rezultate koje smo očekivali. Treba preusmjeriti financijska sredstva u segment stvaranja dodane vrijednosti proizvoda što do sada nije bilo u prioritetima niti je bilo dovoljno naglašeno. Također, pogrešno je ako se teži tome da se novac isključivo potroši i da na kraju rezultat bude da smo mi dobro povukli i potrošili sredstva, upozorila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Rezultat bi trebao biti povećanje samodstatnosti i smanjenje uvoza, a da bi se do njega došlo, nešto će se morati promijeniti.