Kakva je pozicija RH u preslagivanju svjetskih opskrbnih lanaca?

Složena geopolitička situacija glavni je krivac za poremećaje u lancima opskrbe. Isporuka robe koja dolazi brodovima, zbog tenzija na Crvenom moru, sve više kasni, a ako se prevozi drugom vrstom transporta, raste i cijena. Postavlja se pitanje koliko će dugo sve to trajati i kakva je budućnost Hrvatske kada je riječ o logistici?

Domaće tvrtke povećavaju svoja skladišta, dolaze strani ulagači - u svijetu logistike sve su to pripreme za budućnost. Danas poslovanje onih koji rade u ovoj branši uvelike ovisi o gepolitičkoj situaciji.

- Mi dijelimo sudbinu isto kao i sve kompanije na globalnom i regionalnom nivou sa svim problemima koji se događaju u lancima opskrbe, počevši od pandemije COVID-a prije dvije godine pa sve do problema u Crvenom moru i prekidom lanca opskrbe kroz Sueski kanal. Prilagođavamo se kao i svi, rekao je Ognjen Bojanac, direktor tvrtke Milšped Hrvatska.

Najveći izazovi u pomorskom transportu

Najveći izazovi pojavljuju se u pomorskom transportu. Zbog sigurnosti putuje se dužim putem, a to uzrokuje kašnjenja. Oni koji čekaju skuplju robu, poput dijelova za automobile, to si ne mogu dopustiti pa radije plaćaju skuplji prijevoz vlakom i avionom. 

- Robe koje mogu podnijeti takvo povećanje troška one i dalje na vrijeme stižu u Europu, međutim robe koje su jeftinije, koje nemaju alternativu one zaista sada dva, tri tjedna gube na produžetak tog pomoćnog dijela transporta, a onda ako još treba u nekom inlandu, na europskom kontinentu doći do finalnog odredišta tu se gubi još koji dan, rekao je Petar Šimić, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK.

Zbog globalnih interesa, stručnjaci su uvjereni da će se u bližoj budućnosti riješiti problemi u pomorskom transportu. Sve važniju ulogu tada bi trebala imati luka Rijeka u kojoj se gradi veliki kontejnerski terminal. No, da bi taj opskrbni lanac funkcionirao, bit će potrebna i velika ulaganja u željeznice. 

- Nažalost, kakvo je stanje kontejnerskog prijevoza, mislim da samo 20 posto na željeznicu otpada, a sve ostalo ide cestovnim putem što bi u budućnosti, ukoliko se pokaže ovaj trend koji je planiram da će taj kontejnerski terminal imati milijun kontejnera, to bi značilo milijun kamiona godišnje. To je neodrživo, ustvrdio je Tomislav Rožić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.

Srećom, Europa je prepoznala geoprometnu važnost Hrvatske. Nema sumnje da će investirati i u našu željeznicu, no na Hrvatskoj je da te investicije i pokrene.