Obitelj Puškarić širi proizvodnju češnjaka, žele zamijeniti sav uvoz

Od ulaska u Europsku uniju u našoj se zemlji stalno smanjuje domaća proizvodnja povrća a raste uvoz .U deset godina vrijednost uvezenog povrća povećana je za više od 150 posto.Tako nepotrebno izdvajamo milijune eura i za uvozni češnjak.

No ima i uzgajivača koji na našem tržištu nude sve više domačeg češnjaka i potiskuju uvozni.

Moslavačka polja obitelji Puškarić u Kaniškoj Ivi pokraj Garešnice puna su češnjaka, crvenog luka i krumpira. Na ukupno 300 hektara uspijevaju zahvaljujući vlastitom sustavu natapanja – kilometrima cijevi koje postaju nužnost jer su suše i visoke temperature sve češće i sve izraženije.

– Prvi rezultati berbe svih povrtnih kultura su dobri. Naravno da su one površine koje su bile više obuhvaćene navodnjavanjem dale bolje prinose. Svaka količina dodane vode nosi ogromnu razliku u prinosu i to danas vidimo. Za iduću sezonu planiramo drastično povećati kapacitete navodnjavanja. Ono što ne možemo zalijevati – bolje da ni ne sijemo, poručuje Filip Puškarić.

Rodio je odlično i češnjak, kojem su se Puškarići posvetili jer im je, kako kažu, dojadio onaj uvozni, često bezličnog okusa. Danas se pogonom u Garešnici širi miris domaćeg češnjaka, kojim će zadovoljiti četvrtinu potreba hrvatskog tržišta.

– Još 2014. smo počeli s proizvodnjom češnjaka. Trebamo to, naravno, nastaviti i dalje razvijati. U budućnosti je moguće da u potpunosti zamijenimo uvoz. Samo je pitanje hoće li nam glavni uvjet – zemljište – biti dostupan da to možemo ostvariti, kaže Marijo Puškarić, vlasnik poljoprivrednog obrta iz Kaniške Ive.

Ušli u trgovačke lance, traže više zemljišta

Velike količine proizvedenog češnjaka i luka omogućile su im ulazak u velike trgovačke lance. Zapošljavaju 30 lokalnih radnika, a uz dodatno kvalitetno zemljište mogli bi zaposliti još ljudi i povećati proizvodnju.

– Luk nam je dao odličan prinos, najbolji otkad se bavimo proizvodnjom. To je zato što smo prvi put u povijesti proizvodnju ozimog luka organizirali u Srijemu. Što se tiče proljetnog luka, on je također u izvrsnoj kondiciji, možda najbolji otkad ga radimo. To je posljedica iskustva, aktivnosti i, naravno, navodnjavanja, istaknuo je Marijo Puškarić.

Stoga se nameće pitanje: zašto u Hrvatskoj ne prenamijeniti zemljište s upitno dohodovnim ratarskim kulturama na povrtlarske – s traženim proizvodima koje trenutačno nepotrebno uvozimo?