Konjogojstvo među malobrojnim sektorima našeg stočarstva u stalnom porastu

04.05.2025.

07:00

Autor: Sani Lukić/B. A./Plodovi zemlje/HRT

Konjogojstvo je među malobrojnim sektorima našeg stočarstva u kome su brojke u stalnom porastu. Potvrđuju to i podaci. U Hrvatskoj je 35 tisuća konja, uglavnom hladnokrvnih pasmina, no sve više je i toplokrvnjaka. O perspektivi uzgoja toplokrvnih pasmina raspravljalo se nedavno i u Gudovcu. Sveučilišni profesori, stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede i konjogojci iz svih krajeva Hrvatske složni su - organizirajmo se i uzgoj toplokrvnih konja mogli bi još i povećati.

Konji još od mladosti prate život Ivice Pirina iz Velikog Trojstva. Držali su ga i njegovi pradjedovi, a Ivica ih uzgaja posljednjih četvrt stoljeća. Ima ih desetak, najviše gidrana.

 

- Jedna od vrsta konja je bila lipicanska pasmina, druga je bila trakener, treća je bila hrvatski sportski konj i gidran. Gidran je, kako to ljudi znaju reći, na neki način konj panonskog bazena, kaže Ivica.


Danas konje koristi za sport, rekreaciju, turističke manifestacije, a predsjednik je i Nacionalne udruge konjičkih turističkih vodiča Hrvatske „Engea“.


- Alate je boje, to je možda čak i prevladalo, ali spreman je i za manifestacije na raznim događanjima. Relativno mirno se ponašaju, nisu spremni raditi kojekakve nepodopštine, kaže.


Ljubav prema konjima usadio je i kćeri Anji, koja je preuzela najveći dio brige oko konja, a kao i njezin otac članica je i bjelovarske povijesne postrojbe.


- Ja sam s tim ljudima i odrasla, išli smo često na maratone na jahanje pa je bilo logično da uđem s njima i u udrugu Bjelovarski graničari - husari, kaže Anja Pirin, predsjednica KK Veliko Trojstvo. 


Ova je obitelj samo jedna od onih koje u Hrvatskoj uzgajaju ukupno oko 140 gidrana, a prije 20-ak godina kod nas je bilo tek 20-ak konja te pasmine. 


- Mi smo imali 20 vlasnika prilikom osnivanja udruge 2009., a sada nas je 90. Bili smo onda u jednoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj, sada smo u 11 županija i to je jedno proširenje uzgaja praktički na veći dio Hrvatske, kaže Branko Kovačić, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača gidran. 


A kad je riječ o uzgoju konja toplokrvnih pasmina, oni koji su dobro utrenirani i postižu vrhunske sportske rezultate dostižu i cijene sportskih zvijezda.


- Zaista, ne šalim se, imamo jednog konja u našoj udruzi čijem su vlasniku nudili 3 milijuna eura i nije htio prodati, pastuha vrlo kvalitetnog, odličnog konja zaista koji nastupa vani. Drugi konj preko milijun eura - isto ne žele prodati, a cijena recimo ujahanog sportskog konja od pet-šest godina koji pokazuje velike sposobnosti, dovoljno pažnje, dovoljno jednostavan za jahanje negdje je 100 do 200 tisuća eura, kaže Željko Gagro, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača sportskih konja.


Za razliku od hladnokrvnih konja čiji broj strelovito raste uglavnom zbog tržišta mesa, rast broja toplokrvnih konja je postupan.


- Ne može se ni očekivati od toplokrvnih konja, zbog njihove uporabe i namjene, ulaganja u njih, vremena koliko treba, koliko vlasnik mora uložiti svega u to da napravi jednu dobru sportsku životniju - ne može se ni očekivati da taj uzlaz bude intenzivniji nego što je, kaže dr. sc. Mato Čačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i hranu Ministarstva poljoprivrede.

U Velikom Trojstvu broj konja već davno je prerastao broj krava

U Velikom Trojstvu broj konja već davno je prerastao broj krava

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Broj konja u stalnom porastu


Broj konja u Hrvatskoj svake je godine u stalnom porastu.


- U 2024. se intenzivira trenda rasta tako da taj trenda rasta iznosi sada više od 8% i pokazatelji su, naravno, rezultat poticajnih mjera Ministarstva s jedne strane, a s druge strane dobrog stanja na tržištu vezano prvenstveno za hladnokrvne pasmine konja koji se kod nas uzgajaju i proizvode radi mesa i imaju izvozni potencijal, kaže prof. dr. sc. Kruno Karalić, v. d. ravnatelja HAPIH-a.


Tu je i nacionalni program uzgoja konja.


- Oko 5 i pol milijuna eura potpora je dano za konje plus još troškovi ergele, usto imamo još i program upravo za toplokrvne konje gdje se financira i njihovo genetsko unapređenje i natjecanje, kaže Čačić.


- Njihova svrha je da se dokažu kroz sportska natjecanja, a naš je cilj uzgojiti što je moguće bolje konje i koristimo dvije metode uzgoja - to je selekcija i oplemenjivanje, to znači reprodukcija pastuha vrhunske kvalitete i tu imamo rezultate, kaže Gagro.


Uz dvije ergele lipicanaca uzgoj se te pasmine sve više širi i među privatnim ljubiteljima konja u Slavoniji.


- Na manifestacijama, na natjecanjima sve veći je broj mladih uzgajivača, natjecatelja, ljubitelja prije svega lipicanaca. Razlog je ljubav prije svega i entuzijazam i nekakva naša tradicijska povezanost što se prenosi praktički s generacije na generaciju i, naravno, proširuje se i na nove, kaže Antun Medvidović, predsjednik Hrvatskog središnjeg saveza uzgajivača lipicanaca.


E da nam je preslikati barem dio rezultata iz konjogojstva na mljekarstvo - bili bi na konju. Ovako ne samo da smo pali s konja na magarca, već i dalje tonemo u glib. Evo primjerice zanimljivosti iz općine Veliko Trojstvo s početka ove reportaže - tamo je već davno broj konja prerastao broj krava.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora