Banke sve sklonije kriptovalutama; kakva je budućnost digitalnog novca?

15.04.2024.

Zadnja izmjena 19:30

Autor: Matija Mlinarić/I.Z./Dnevnik/HRT

video thumb

Banke se sve više prilagođavaju novim tehnologijama, no postavlja se pitanje znači li to i da se mijenja njihovo stajalište prema kriptovalutama? Čak se i na razini Europske unije radi na tome da se kriptovalute pravno reguliraju. Istodobno, građani trebaju biti spremni na susret s jednim drugim novitetom - digitalnim eurom, koji bi u optjecaju mogao biti najranije za tri godine. 

Maričić: Financijske usluge i financijski proizvodi dostupni su svima 


Sve je veća orijentacija na digitalne usluge u financijskoj industriji. Stručnjak za upravljanje imovinom Niko Maričić kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako je Fintech uspio da financijske usluge i financijski proizvodi budu dostupni svima, te da su raznoliki. Tu treba istaknuti dva aspekta.


- Prvi je dobra strana toga da je učinio financijske proizvode i financijske usluge povoljnijima i jeftinijima za korisnike. A drugi aspekt je da se u moru tih proizvoda zapravo pojavljuju i nekakvi, koji nisu dovoljno kontrolirani i regulirani i na kraju kreću su i prevare. S druge strane banke malo kaskaju, hajdemo reći za tim manjim agilnim institucijama, koje nude takve proizvode. Međutim, treba napomenuti kako one rade na transformaciji, kako banke danas definitivno nisu one tradicionalne bankarske institucije, koje primaju depozite i nude kredite, nego zaista rade na toj transformaciji, a s obzirom na njihovu profitabilnost smatram kako će ići u smjeru te transformacije sve agresivnije, poručio je Maričić.


Svi na neki način se žele približiti tim novim, mladim ulagačima. Što je ključno kod ulaganja? Je li to brzina, jednostavnost, sigurnost ili nešto četvrto?


- Zapravo sve od navedenog i ja bih tu spomenuo troškovno osjetljivo. Znači, klijenti danas zaista promatraju trošak pri odabiru nekakvog financijskog proizvoda ili usluge. Brzina jednostavnost doprinose tome da klijent ostane i konzumira financijski proizvod ili uslugu, a s druge strane sigurnost da se ipak osjeća nekako komforno u skladu s tim i tu valja napomenuti aspekt financijskog opismenjavanja. Zaista klijenti kada se susreću s digitalnim financijskim proizvodom i uslugama, moraju zapravo proučiti proizvode, proučiti onoga koji pruža te proizvode i usluge, te zapravo cijela zajednica se mora uključiti u opismenjavanje stanovništva za korištenje takvih usluga, dodao je. 

Hoće li ulagači imati veću razinu sigurnosti?


Industrija je tradicionalno bila skeptična prema kriptovalutama. Čini li se da se taj prostor ipak sužava, odnosno da se omekšava taj pristup prema kriptovalutama i hoće li one u budućnosti biti otvorenije prema tom tipu ulaganja?

- Mislim da da i to vidimo. Takvi signali dolaze zapravo iz SAD-a, gdje su odobreni zapravo ETF-ovi koji investiraju u kriptovalute, odnosno konkretno u Bitcoin. Isto tako vjerujemo da će to vrlo brzo primjenom regulatornog okvira na razini Europske unije, doći i u Europu. Tako smo zapravo institucionalizirali nekako kriptoimovinu i svakako vjerujemo da će doći do veće primjene. Međutim, treba reći kako je to dugotrajan proces zato što većina kriptoimovinu danas poistovjećuje s imovinom koja je špekulativna i gdje se mogu obogatiti preko noći. A ako se ona institucionalizira i uvedemo kontrolu i regulaciju, doći će do nestanka toga argumenta za ulaganje u imovinu, te vjerujemo da će dio njih se povući s tog tržišta, istaknuo je Maričić. 

Je li onda opravdano ipak reći da će veća regulacija te kriptoimovine omogućiti da ulagači imaju nešto veću razinu sigurnosti?

- Svakako će imati veću razinu sigurnosti. Glavni argument je bio da možete posjedovati imovinu, a da nitko ne zna za nju što je dovodilo do nekakvih ilegalnih ili kriminalnih radnji. Međutim, u svijetu gdje imamo reguliranu kriptoimovinu, svakako će to povećati i kontrolu, te samim time i sigurnost za ulagati u tu imovinu, rekao je Stručnjak za upravljanje imovinom Niko Maričić. 

video thumb

Banke i dalje imaju problema s procjenom rizika poslovanja 


Prije nekoliko godina banke nisu htjele ni čuti za kriptovalute, no vremena se mijenjaju. Kada bi postojao pravni okvir, poručuju iz nekih banaka - stvari bi se mogle promijeniti. A ide se u tom smjeru.

- U Europskoj uniji radi se odgovarajućoj regulativi. Kad vidimo kako to funkcionira sa strane regulatora, i mi ćemo, iz svoje perspektive bolje gledati na tu temu, rekao je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schöfböck.

Ovakav razvoj događaja veselio bi i one koji se bave kriptovalutama. Jasno im je da banke i dalje imaju problema s procjenom rizika poslovanja u, primjerice, bitcoinu, no tvrde to je budućnost kojoj se treba prilagoditi.

- Polako se dešava otopljavanje atmosfere i odnosa banaka i industrije kriptovaluta. Ja vjerujem da kroz pet, deset ili dvadeset godina kriptovalute će naprosto biti ravnopravno sredstvo plaćanja kao što su danas kartice i instant payment, istaknuo je direktor Electrocoina Nikola Škorić


Vujčić: Kriptovalute nikad neće istisnuti tradicionalni novac


Guverner hrvatske narodne banke, s druge strane, smatra da kriptovalute nikad neće istisnuti onaj tradicionalni novac.

Ipak, najavljuje da će kroz nekoliko godina građani moći trgovati nečime što je sigurnije od kriptovaluta - digitalnim eurom.

- Moći ćete plaćati osoba osobi, u dućanu na POS aparatu, moći će se koristiti u internetskom trgovanju i na način - s mobitela na mobitel, da ga izvadite i prenesete na drugi mobitel, s jednog elektronskog novčanika na drugi bez da itko zna za tu transakciju, naglasio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

No, to ne znači da će novac kakav poznajemo nestati. Guverner objašnjava da će digitalni euro samo postati novi kanal koji će građanima omogućiti transakcije koje se sada s gotovinom ne mogu napraviti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora