Nakon velikih investicija u autoceste i zračne luke, čini se da je na red napokon došla i zapuštena infrastruktura hrvatskih željeznica. Hrvatska je s Europskom investicijskom bankom potpisala ugovor o kreditu vrijednom 400 milijuna eura. Njime će se poduprijeti obnova više od 500 kilometara regionalnih pruga i prateće infrastrukture koja se ne može financirati novcem iz europskih fondova.
O superbrzim i lebdećim vlakovima Hrvati mogu samo sanjati, no barem smo ubrzali ulaganja u oronule pruge i vlakove. Poticaj zelenoj mobilnosti kojoj težimo je i povoljan zajam Europske investicijske banke.
- Zajmom koji ukupno iznosi 900 milijuna eura, a potpisat će se ugovor za prvih 400 milijuna eura. Trebali bi obnoviti 500 kilometara regionalnih pruga plus 30 kolodvora i stajališta i to će biti jedan veliki investicijski ciklus, istaknuo je Oleg Butković,ministar mora, prometa i infrastrukture.
Za Europsku investicijsku banku to je najveća kreditna transakcija u Hrvatskoj.
- Kao europska klimatska banka posvećeni smo održivom i sigurnom prijevozu, i zato podržavamo revitalizaciju hrvatske željeznice, rekla je Teresa Czerwinska, potpredsjednica EIB-a.
Hrvatskoj na ruku idu fleksibilni uvjeti financiranja
- Postoji mogućnost počeka od pet godina i rok otplate do 30-ak godina i kako ćemo povlačiti pojedine tranše tako ćemo dogovarati uvijete, naglasio je
Marko Primorac, ministar financija.
U obnovu pruga i kolodvora trenutačno ulažemo više od milijardu i pol eura.
- Mi ćemo ove godine na bar dvjestotinjak kilometara pruga početi raditi. Sljedeće godine će se vidjeti rezultat i na dvadeset kolodvora. Na glavnim koridorima brzina je 160 km/h, a 120 km/h je po našem mišljenju čisto dovoljno za regionalne pruge, rekao je
Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.
Na ljeto stižu i prvi elektrobaterijski vlakovi
- Vrlo brzo će se moći iz Bjelovara i Krapine do Zagreba putovati za manje od sat vremena. Ugovorili smo i šest punionica i dva baterijska vlaka, isporuka je u devetom mjesecu, rekao je
Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza.
Krajnje je vrijeme za renesansu željeznice koja je poznata po najsporijem vlaku u Europskoj uniji.