06:49 / 28.09.2021.

Autor: Renata Waldman/Plodovi zemlje/HRT

Održiva poljoprivreda: Jedna bakterija, jedna Petrokemija

Održiva poljoprivreda: Jedna bakterija, jedna Petrokemija

Održiva poljoprivreda: Jedna bakterija, jedna Petrokemija

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku provodi se projekt o primjeni inovativnih bioloških pripravaka u održivoj biljnoj proizvodnji. To je iznimno važno jer Europska unija smanjuje ili čak potpuno zabranjuje sve više aktivnih tvari u konvencionalnoj poljoprivredi.

Gotovo 8 milijuna kuna, mahom novca iz europskih fondova - utrošit će se u idućih nekoliko godina na istraživanje novih mikrobioloških pripravaka, nužnih u proizvodnji hrane, ali i zaštite tla.

- Srce projekta je istraživački laboratorij za primjenjenu mikrobiologiju. U njemu se iz čistih kultura mikroorganizama pripremaju pripravci koje se mogu koristiti u poljoprivredi. To su bakterije različitim svojstvima. Mogu filtrirati dušik iz atmosfere ili mogu otapati fosfor iz kamenih fosfata i pretvarati ga u biljci pristupačan oblik, objašnjava dr. sc. Jurica Jović s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Dobra je to vijest, jer ga na jednom hektaru zemlje, ovisno o tipu tla, ima od 800 kg do 2,5 tone. A biljkama je pristupačno samo 0,01 posto. Dodamo li tomu i da su količine fosfora ograničene, da mu cijena raste kao i to da će ga kad-tad nestati, jasno je koliko ovakav projekt važan.

Jurica Jović

Jurica Jović

Foto: HRT / HTV

- Također imamo gljive koje imaju sposobnost ili mogućnost djelovanja kao bioinsekticid ili biofungicid tako da mi iz čistih kultura, sa čvrstih podloga pripremamo, uzgajamo, umnažamo te bakterije ili mikroorganizme gljive ili bakterije i dovodimo ih u tekući medij. One se dalje umnažaju i zatim su spremne za korištenje u poljoprivredi kroz atomizere i prskalice, dodaje Jović.

Svrha je ponajprije savjetovati ljude kako da proizvode zdravu hranu, smanje troškove i pritom očuvaju tlo.

- Nas Europa gleda, a to naš poljoprivrednik, seljak - ne zna. Nas Europa gleda kao jednu ekološku oazu. Zašto? Zato što su oni svoja tla devastirali. Oni su upotrebljavali goleme količine biopesticida, ogromne količine mineralnih gnojiva - u prvom redu dušika, koji je kancerogen, napominje prof. Suzana Kristek.

Suzana Kristek

Suzana Kristek

Foto: HRT / HTV

- Naši vrsni znanstvenici su zajedno s gospodarstvenicima prijavili vrijedan projekt koji podrazumijeva prijavu određenih mikrobioloških preparata kako bi se povećala plodnost tla, a samim tim i konkurentnost. Također, smanjio bi se i utjecaj određenih zaštitnih sredstava što ujedno pridonosi i samome okolišu, dodaje prof. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

I pandemija izazvana koronavirusom na neki je način potaknula na razmišljanje o zdravom načinu prehrane. Pa je sve više onih koji traže plodove uzgojene bez uprorabe kemijskih sredstava. Prof. Zdenko Lončarić napominje da će se mikroorganizmi izolirani iz naše, hrvatske zemlje - bolje adaptirati i bolje djelovati nego oni uvezeni zi Njemačke ili Japana.

Uskoro i eko zimnica iz Hrvatske?

Pokusi su već u tijeku. S kukuruzom su već pri kraju. Slijede: pšenica, talijanski ljulj, suncokret, zatim kupus, karfiol, brokula, krastavac i rajčica. Svaki se pokus radi na usjevu od 6,4 hektara. Dobar je to put, ističe struka, da se brendiramo i kao ekološka zemlja. I revitaliziramo sela. Tako da ne proizvodimo samo sirovinu nego na tržištu nastupimo s gotovim proizvodima, poput zimnice.

- Dio naše ekipe iz agroekologije koji se bavi mikrobiologijom pripremit će različite preparate. Imamo 5 različitih kombinacija za svaki navedeni usjev. Tako da proizvode možemo dovesti do neke granice patentabilnosti i prijave, a kasnije i proizvodnje, navodi prof. Zdenko Lončarić.

- Puno je bolje djelovanje, puno manje zagađenje. Također manja je karenca što je važno za naglasiti - to je od 3 do 5 odnosno 7 dana ovisno o preparatu. Kod bioloških preparata karence nema, tvrdi Melani Abadžić, tehnolog u proizvodnji povrća.

Svaka bakterija je jedna Petrokemija

Uz to čuva se okoliš, dvostruko su, ističu proizvođači - i veće potpore za takav uzgoj. A može se i bolje zaraditi. Stručnjaci preporučuju da se smanji potrošnja pesticida jednako kao i mineralnih gnojiva. I to tako da se plodnost poveća mobilizacijom hraniva koja su već u tlu.

- Mi u Hrvatskoj imamo jednu Petrokemiju, a svaka bakterija je jedna Petrokemija, jedna tvrtka, jedna tvornica. Znači samo u mikrobiološkom sastavu tla trebamo povećati broj benefitnih bakterija kako bismo imali i pristupačniji i dušik i fosfor i kako bi zaštitili korijen i biljku, zaključuje Jurica Jović.

Neki su poljoprivrednici već prepoznali takvu primjenu tehnologija u proizvodnji. A raste i svijest potrošača koji žele kupovati tako uzgojenu hranu. Moglo bi to u budućnosti možda potaknuti i mlade da ostanu na selu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!