Otvoreno o rastu cijena hrane: Vučković najavila nove mjere za poljoprivrednike

07.06.2022.

22:20

Autor: Otvoreno/B.A./HRT

Otvoreno: Hoće li se nastaviti rast cijena hrane?

Otvoreno: Hoće li se nastaviti rast cijena hrane?

Foto: Otvoreno / HRT

U godinu dana u veleprodaji kilogram pšenice poskupio 80 posto, kilogram kukuruza 61, brašno 55 posto skuplje, ulje 50, mlijeko 20, junetina u mesnicama 20 posto. Rast cijena hrane večeras je bio tema HTV-ove emisije Otvoreno, u kojoj je ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila nove mjere za poljoprivrednike, uključujući program pomoći vrijedan oko 30 milijuna eura.

Upitana o eventualnoj ponovnoj državnoj intervenciji zbog rasta cijena hrane, Vučković je podsjetila da je posljednji veliki paket Vlade za pomoć građanima i poduzetnicima stupio na snagu 1. travnja te da je bio vrijedan 4,8 milijardi kuna.


- Naravno da ćemo nastojati reagirati i dalje kako smo to pokazivali posljednjih godina, dodala je.


Vučković je također najavila nove mjere za poljoprivrednike.

Između ostalog je najavila mjeru koja će biti namijenjena prvenstveno stočarima, i to prvenstveno u svrhu zaštite rasplodnog stada koje se, kako je rekla, pokazalo najosjetljivijim u ovim mjesecima iza nas.


- Isto tako ću najaviti žurnu pomoć poljoprivrednicima koji su pogođeni elementarnom nepogodom, dodala je.


- Nakon svega toga doći će dodatan program pomoći koji će biti za različite sektore, a odnosi se na mikro, male i srednje subjekte u poljoprivredi i preradi, i koji će biti vrijedan otprilike 30 milijuna eura, rekla je također Vučković.

Rekla je i da će potpore premašiti 300 milijuna kuna.

Zvonimir Širjan, predsjednik Udruge Baby Beef, rekao je da su hrvatski stočari sve bliže prestanku proizvodnje jer je cijena koju postižu na tržištu bitno manja od cijene same proizvodnje.


- Naprosto ne možete pokriti sve troškove, dodao je Širjan.


Upozorio je da bi cijena kukuruza mogla ići i do 3 kune najesen, a savjetnica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić rekla je da je kukuruz već blizu toj cijeni te da raste cijelo vrijeme. Međutim, dodala je, globalni indeks hrane ipak je nešto pao, uključujući i kukuruz, koji je u svibnju u odnosu na travanj na globalnoj razini pao 3,5 posto.


Blažić je rekla i da je rat u Ukrajini izazvao najveći udar na rast svih prvenstveno uljarica, a onda i žitarica.

Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, rekao je da bi njima pomoglo ograničenje rasta cijena repromaterijala.


- Nama bi pomoglo da se kroz neke subvencije ili bilo koji način što se može osmisliti pomogne upravo u tim ulaznim troškovima. Znamo da je gnojivo poraslo do 400 posto. Kad bi mi toliko digli povrće, pitanje je tko bi ga mogao kupiti uopće u ovom trenutku, rekao je Budanec.


Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK, rekao je da je čitav niz poskupljenja u velikoj mjeri umanjio značaj mjera koje su po njemu bile izvanredne.


- Cijena košarice raste iz dana u dan. Mi svakodnevno imamo najave da će se od 1. idućeg mjeseca dogoditi povećanje cijena i jednostavno više ne vidimo kraja, rekao je.


Rekao je da trgovci imaju strahovito veliku konkurenciju te da si nitko ne može dozvoliti igrati se s visokim cijenama i maržama.


- Nama ne treba kontrola Državnog inspektorata, mi imamo naše kupce koji su nama i suci i dželati, koji će odlučiti o trgovcu valja li ili ne, rekao je Katavić.

Zašto Slovenija i Mađarska imaju niže cijene u trgovinama?


Upitan kako to da Slovenija i Mađarska imaju niže cijene u trgovinama nego Hrvatska, Katavić je rekao da je to jako dobro pitanje.


- Ono što je nama problem - nama kupci svakodnevno prelaze granicu jer i oni znaju da nešto možda mogu kupiti jeftinije, dodao je.


Blažić je rekla da je u ovoj situaciji koja je pogodila cijelu Europu Hrvatska imala prosječni rast cijena hrane, za razliku od, recimo, Mađarske, gdje su cijene hrane znatno više rasle.


- Sve zemlje koje su bliže Ukrajini, tu su cijene drastično više rasle nego što je Hrvatska imala porast cijena, dodala je.


Blažić je rekla da su hrvatski proizvođači puno manje tehnički opremljeni - produktivnost nam je, kaže, na nivou oko 30 posto europskog prosjeka.


- A kad govorimo o zemljama iz kojih najviše uvozimo hrane, to je i višestruko puta više. Tako je Njemačka šest puta produktivnija u poljoprivredi od naših domaćih proizvođača i naš proizvod time postaje skuplji i zato je nekonkurentniji, rekla je Blažić.


Širjan se nije složio.


- Cijene po kojima mi prodajemo su iste ili bitno manje nego što su na tim tržištima. 1 kg svinje ili 1 kg živog juneta je u Mađarskoj, Poljskoj ili Slovačkoj približno isti ili nešto veći nego što je kod nas, rekao je.


Umjesto toga, upozorio je da je resurs poljoprivrednog zemljišta, pogotovo državnog, postao apsolutno nedostupan za sve ozbiljnije poljoprivredne proizvođače koji bi mogli proizvoditi puno više i bolje.

Vučković je rekla da su usvojili izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje nastoje pogoditi strateške potrebe Hrvatske.


- Nijednom sektoru, nijednom kriteriju ne može se i ne smije dati apsolutna prednost. To nije dobro za natjecanje, to je ono što smo promijenili, rekla je.


Što se tiče novih ulaganja i tehnologija, Vučković je rekla da je istina da smo na trećini prosjeka produktivnosti EU-a, ali i da smo brže rasli u produktivnosti posljednjih godina nego mnoge druge države članice.

Budanec je rekao da je pitanje tko danas uopće može ulagati u novu tehnologiju s ovim cijenama.

- Ako mi jedva preživljavamo da uopće ostanemo u proizvodnji, kako ćemo ulagati u nove tehnologije, robotizaciju i ostalo? A znamo da je radna snaga ekstremno poskupjela. Povrće je radno intenzivno, rekao je.

Trebamo li strahovati da nekih namirnica neće biti na hrvatskim policama?


Katavić je rekao da je apsolutno uvjeren da u Hrvatskoj neće biti nestašica hrane.


- Naši ulazni kanali su čvrsti, mislim da smo to pokazali i u doba pandemije te da će nadalje biti tako, rekao je.


Blažić je rekla da naša struktura poljoprivrede ovog časa zaista ide u prilog tome da imamo onih proizvoda koji bi u Europi i na globalnom tržištu mogli biti deficitarni, a to su žitarice i uljarice.


- I u tom smislu mi nikako ne bismo smjeli ostati bez tih proizvoda ako ćemo pametno time gospodariti, rekla je.


Dodala je da se u Europi ipak ponekad javljaju nestašice, pa čak i u vrlo razvijenim zemljama poput Njemačke. Smatra da bismo trebali početi razmišljati o tome da štedimo hranu i da je ne bacamo.

O daljnjem rastu


Katavić je također rekao da je sigurno da će cijene još jedno vrijeme rasti, ali je izrazio nadu da će se nakon smirenja situacije i stabilizacije cijene vratiti barem približno na nivo koji je bio prije rata u Ukrajini.


Blažić je pak rekla da je vrlo teško da će se cijene hrane vraćati na nivo koji je bio prije par godina.


- Hrana je do prije dvije godine bila zapravo dosta jeftina. Mi ne bismo više o jeftinoj hrani trebali govoriti, rekla je.


Širjan je rekao da je optimist te da misli da cijene neće bitno rasti, odnosno da će ulazni troškovi u narednom periodu padati. Pozvao je domaće potrošače da kupuju proizvode s hrvatskih farmi dokazane kvalitete.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!