Poljoprivrednici koji su ulagali u obnovljive izvore lakše dišu

Turizmu vidimo dobro ide, ali je poljoprivredna proizvodnja snažno pogođena energetskom krizom. Bili mali ili veliki - proizvođači se s enormnim porastom cijena goriva, energenata i repromaterijala sve teže nose pa im računica klizi prema nenadoknadivim minusima. Oni koji su ulagali u obnovljive izvore energije - ipak malo lakše dišu.

Otkako su cijene goriva i repromaterijala odletjele u nebo, svaki se odlazak na njivu u Slavoniji pomno planira.

- Sve je duplo skuplje i baš zbog tog moramo paziti što i kako radimo i nikad ne smijemo imati nekakav propust jer nam je to gubitak možda i za cijelu godinu, objasnio je Kruno Lović, Gornja Bebrina.

A obitelj Lović iz Gornje Bebrine učinila je sve da bi smanjila rizike poslovanja svog poljoprivrednog obrta. Proizvodnju su zaokružili, od žitarica do pekarskih proizvoda koje nude u vlastitim trgovinama. Unazad godinu dana za pogon strojeva koriste energiju sunca.

- Kad proizvedemo sami svoju energiju nismo platili ni mrežarinu, ni jalovu energiju, nismo platili ni zelenu energiju jer smo sami to proizveli, naveo je Jakša Lović.

Zato već razmišljaju o dodatnim uštedama. Od biljnih ostataka - mogli bi, kažu, raditi agropelete.

- Plin je najjednostavniji, tu je najmanje komplikacija. Ali ako njegova cijena ode sada pet puta prema gore naravno da ćemo razmišljat. Imamo i svoju sušaru i razmišljamo da idemo na biomasu za sušenje kukuruza, istaknuo je Jakša Lović.

Da u biomasi leži golem potencijal, poduzetnik Darko Grivičić uvjerava već sedam godina. U Slobodnici pokraj Slavonskoga Broda ima pogon za proizvodnju peleta i sunčanu elektranu.

- Javili smo se na natječaj da stavimo još jednu od 100 kilovata gdje bi u potpunosti zadovoljavali svoje potrebe. Agropelete koristimo za grijanje i sušenje poljoprivrednih proizvoda i sad ćemo se javiti za izgradnju silosa gdje smo, naravno, za pogon sušare predvidjeli naš vlastiti agropelet, izjavio je Darko Grivičić iz Kujnika.

Za korištenje obnovljivih izvora energije iz Programa ruralnog razvoja dosada je odobreno oko 290 milijuna kuna potpora. Slične će se investicije i dalje poticati. Zbog rastuće krize potrebnije su no ikad. Ali bez udruživanja proizvođača i uređenog tržišta mnogima će ostati prerizične i nedostižne.