Povoljan utjecaj eura na hrvatske tvrtke, ima još posla

Od uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj prošlo je oko 4 mjeseca. I dok se utjecaj eura na svakodnevni život građana isprepliće često s visokom inflacijom, hrvatski poduzetnici uglavnom ističu prednosti koje im je članstvo u eurozoni donijelo.

Za hrvatske tvrtke koje posluju na tržištima članica eurozone, trošak konverzije i valutni rizik znatno su smanjeni ili su potpuno nestali.

- Sad hrvatske tvrtke imaju priliku izbjeći odnosno ne-imati troškove konverzije iz eura u kune ili ili iz kune u euro. Tako da svakako je ulaskom u eurozonu došlo do smanjenja troškova poslovanja, kaže Ivan Franičević, predsjednik Uprave RASCO-a iz Kalinovca.

Iako posljednjih mjeseci kamate na kredite rastu, u Hrvatskoj su, zbog uvođenja eura, među najnižima u Europskoj uniji.

- Mnogo rizika je nestalo ulaskom u eurozonu i Schengen što vidimo na mnogim parametrima, u prvom redu trošak financiranja. Rast kamatnih stopa je bio kod nas bitno niži nego u ostalim državama eurozone, napominje direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Gospodarstvenici su dugo čekali

Gospodarstvenici su dugo čekali da se troškovi financiranja izjednače s onima u eurozoni, pa čak i onima u Njemačkoj.

- Cijelu moju karijeru, znači otprije 20 godina otkad sam u centralnoj banci - su me svi stalno pitali "kad ćemo konačno doći u situaciju da se zadužujemo po istim kamatnim stopama kao oni u Njemačkoj, ili Austirji ili sličnim zemljama. Evo sad smo došli, tvrdi guverner HNB-a Boris Vujčić. 

A to, kaže guverner, podiže konkurentnost cijeloga gospodarstva, te vodi u budućnosti do većih plaća i veće zaposlenosti. No da bismo dostigli prosječnu razvijenost Europske unije, još je mnogo posla.

Još je puno posla

- Ključno pitanje za nas u Hrvatskoj je, kad smo ušli u sve integracije, uključujući i OECD gdje smo na dobrom putu - što mi sad trebamo učiniti kako bi riješili naša otvorena pitanja uvažavajući hrvatski kontekst, naglašava glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

A ta su pitanja, kaže Šaravanja, prije svega tržište rada, kvalitetno obrazovanje i migracijska politika. Poslodavci i OECD očekuju, među ostalim, reforme pravosuđa, javne i lokalne samouprave, digitalitizaciju te prelazak na obnovljive izvore energije.