Trend smanjivanja kamatnih stopa na kredite zahvatio i Hrvatsku

Trend smanjivanja kamatnih stopa na kredite zahvatio je i Hrvatsku. Naime, od lipnja prošle godine Europska središnja banka pet je puta smanjivala kamatne stope pa se moglo i očekivati da će poslovne banke građanima ponuditi povoljnije uvjete kreditiranja. Najprije su snizili kamate u HPB-u, zatim im se pridružila Zagrebačka banka. No sada to kvari planove HNB-u koji želi zauzdati kreditni plasman.  

Zaoštrava se konkurencija na bankarskom tržištu. Najprije HPB, a zatim i Zagrebačka banka snizili su kamate na kredite te obje nude i refinanciranje kredita iz drugih banaka. U HPB-u ne skrivaju da žele preuzeti dio tržišta od konkurencije. 

- Nakon što je HPB uvođenjem svojeg proizvoda još potkraj 2023. znatno povećao kamatne stope na štednju naših građana, isto tako u siječnju 2025. prvi je znatno snizio kamatne stope na stambene kredite, s nominalnom kamatnom stopom od 2,89 posto, odnosno efektivnu kamatnu stopu 3,01 posto, kaže Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke.

I Zagrebačka banka snizila je kamate na stambene i gotovinske kredite, ali ta ponuda vrijedi samo dva mjeseca.

- Nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu. Ona iznosi 2,85% fiksno, a efektivna kamatna stopa je 3,17%. Klijentima su na raspolaganju i povoljniji gotovinski krediti uz fiksnu kamatnu stopu od 5,19 posto, kažu iz Zagrebačke banke.

I dok je rast stambenih kredita u Hrvatskoj relativno stabilan, gotovinski su krediti u velikom rastu - gotovo 16 posto na godišnjoj razini.

- Rast plaća i zaposlenosti sigurno je jedan od uzroka rasta potrošačkih nenamjenskih kredita. Dakle, mi smo imali velik rast plaća, osim toga i rast zaposlenosti, tako da je masa plaća rasla i više od nenamjenskih kredita, kaže Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Mjesečno se u Hrvatskoj odobri i do 350 milijuna eura gotovinskih kredita. Kako se građani ne bi prezadužili, HNB od 1. travnja pooštrava uvjete kreditiranja, što se ponajprije odnosi na omjer njihova ukupnog duga i dohotka.

- Pogotovo zbog toga što se ekonomija uvijek ponaša ciklički i u trenutku pada ciklusa, kao što smo bili svjedoci u prošlosti, pretjerana zaduženost može dovesti do značajnih problema u servisiranju samoga duga, kaže Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Za sada je teško procijeniti koliko će preventivna mjera HNB-a uistinu ograničiti nova zaduživanja uz sve atraktivnije kredite s nižim kamatnim stopama.