Posljednja sjednica Vlade u 2024., zaključci o nastavku pomoći građanima

Premijer Andrej Plenković danas je na sjednici Vlade komentirao smrtonosni napad u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko, koji se dogodio prije točno tjedan dana, najavljujući mjere za podizanje sigurnosti u školama.

Prošloga petka 19-godišnjak je upao u zagrebačku školu naoružan nožem. Ubio je jedno dijete (7), ozlijedio još troje djece, učiteljicu i sebe.

Plenković je na početku sjednice rekao da su svi još pod velikim dojmom zbog strašne tragedije.

- Još jednom izražavamo našu sućut i obitelji stradaloga prvašića i neizmjernu bol koju osjećaju njegovi roditelji, njegovi bližnji, njegovi prijatelji u razredu zaista je teško i zamisliti. Zgroženi smo ovim teškim zločinom, drago nam je da se i ostala trojica dječaka koji su nastradali u tom brutalnom napadu, kao i nastavnica, oporavljaju i da su sada bolje, rekao je Plenković.

Dodao je da su odmah isti petak održali sastanak sa svim nadležnim ministrima te gradonačelnikom Zagreba i njegovim timom. 

- U Ministarstvu znanosti i obrazovanja u ponedjeljak održan je sastanak sa svim sudionicima koji se bave sigurnošću u školama, dogovorene su prve mjere, a kreće se prema cjelovitom rješenju, rekao je premijer.

- Od zaključavanja škola, drukčijih sigurnosnih vrata, do angažiranja u kratkom roku i zaštitarskih službi, odgovarajuće uloge i ravnatelja i svih djelatnika škole, domara, ostalog tehničkog osoblja, a i potrebe za sistematizacijom radi uvođenja novih radnih mjesta kako bi se zaposlili djelatnici koji bi bili educirani o sigurnosnim i preventivnim mjerama za odgovarajuće poslove i sigurnosti u školama, rekao je Plenković.

Rekao je da će na idućem sastanku, već u ponedjeljak, biti pripremljen prvi nacrt sigurnosnih mjera, smjernica, kao i protokola u postupanjima kako bi se podignula razina sigurnosti učenika i nastavnika u školama.

Obnova nakon potresa

Plenković je također rekao da su ovoga tjedna obišli Sisak i Petrinju, koji su prije gotovo četiri godine pogođeni teškim potresom.

- Obišli smo niz važnih objekata javne infrastrukture koji se dovršavaju, nova zgrada doma zdravlja u Petrinji, Centar za mlade "Laura", koji će dobiti ime po Lauri Cvijić, djevojčici koja je, nažalost, s 13 godina poginula u petrinjskom potresu, zatim u Sisku novoizgrađeni objekti OB-a "Dr. Ivo Pedišić", učenički dom u Sisku, zgradu javne namjene koja je i sjedište sisačko-moslavačke razvojne agencije... Samo projekti koje smo posjetili u ponedjeljak vrijedni su oko 54 milijuna eura. Ukupno smo na Banovini do sada investirali 1,36 milijardi eura. Kad se tomu pridodaju investicije u obnovu Zagreba, odnosno područja pod zagrebačkim potresom, ukupno je do sada investirano 3,21 milijardu eura, rekao je Plenković.

Najavio je i da će na današnjoj sjednici Vlade biti donesene odluke koje olakšavaju život građanima Sisačko-moslavačke županije.

Hrvatska u 2025. ulazi s rastom BDP-a među najvećima u EU-u

Plenković je rekao i kako je red da se na kraju 2024. prisjete postignuća.

Rekao je da je to bila godina obilježena izborima - parlamentarnim, europarlamentarnim i skorašnjim predsjedničkim, ali i godina u kojoj je Hrvatska pokazala da i u odnosu na druge članice Europske unije ima zaista visok rast.

- Rast koji za sada i dalje držimo na 3,6 posto, procjene HNB-a čak su i malo ambicioznije, 3,7 posto, ali i Komisija i Svjetska banka i druge međunarodne financijske institucije otprilike se drže ove procjene Vlade i Ministarstva financija, rekao je Plenković. 

Projicirana stopa rasta za cijeli EU je 0,9 posto.

Naveo je da su BDP od početka njegova mandata, od listopada 2016., s 47 milijardi eura dignuli na 86,5 milijardi eura do kraja ove godine.

Istaknuo je i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u nakon pandemije COVID-a s 86,5 posto na 57,4 ove godine, čime je ispunjen mastriški kriterij kojim se mjeri fiskalna stabilnost.

- To je praktički za 30 postotnih bodova. To nijedna druga članica EU-a nije učinila, dodao je Plenković.

Među ostalim, istaknuo je dizanje kreditnog rejtinga, ali i ono što je, kako je rekao, još važnije za građane - da smo na razini najveće zaposlenosti ikada.

- Mi smo na 1,7 milijuna zaposlenih, na samo 4 do 5 posto nezaposlenih. To znači da smo u situaciji da 20 naših građana radi, a jedan je nezaposlen. Kad smo krenuli, taj je omjer bio 6 prema 1, rekao je.

Kao pokazatelj povjerenja građana u državu i javne financije, istaknuo je njihovo ulaganja šest milijardi eura u trezorske zapise i državne obveznice, za koje je isplaćeno više od 200 milijuna eura kamata.

Rekao je i da su povećali prosječne plaće za 77 posto, minimalnu plaću za 134 posto, prosječne mirovine za 75 posto, najniže mirovine za 89 posto...

"Za sve one skeptike" rekao je da smo trenutačno u plusu 16,3 milijarde eura što se tiče članstva u EU-u.

U 2025. naglasak na rastu plaća, mirovina i priuštivom stanovanju

Plenković očekuje gospodarski rast u 2025. po stopi od 3,2 posto, stopu inflacije od 2,7 posto i rast zaposlenosti za 2,9 posto. Javni dug mjeren udjelom u BDP-u trebao bi, prema njegovim riječima, 2025. pasti na 56 posto.

U 2025., kako je rekao, naglasak će biti na daljnjem rastu plaća, mirovina, socijalnih naknada, demografskim mjerama i priuštivom stanovanju.

Najavio je da će iduća godina biti posvećena nastavku obnove potresom stradalih područja, digitalnoj transformaciji, zelenoj tranziciji, ulaganjima u poljoprivredi i u ravnomjerni regionalni razvoj te pravosudnoj reformi.

Tu su i ulaganja u modernizaciju prometne, zdravstvene, socijalne i pravosudne infrastrukture, kao i nastavak socijalnog dijaloga.

U idućoj godini nastavlja se obnova od potresa, potiče priuštivo stanovanje mladih, ali i konačno rješavanje problema stanova oduzetih nakon Drugog svjetskog rata.

- A to je povrat stanova bivšim vlasnicima i stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca, rekao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Iduća godina, prema njegovim riječima, donosi i znatne promjene izmjenama Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte, kao i nastavak provedbe Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, koji donosi ukupna rasterećenja od 365 milijuna eura.

Tu su i zakonske izmjene koje se tiču unapređenja upravljanja pravnim osobama u državnom vlasništvu.

Uspostavit će se i Središnji registar stanovništva sa svim podacima o stanovništvu na jednom mjestu i pravednije provođenje mjera socijalne politike.

Vladin fokus ostat će i na demografskoj obnovi, uz povećanje roditeljskih naknada s 995 na 3000 eura, udvostručuje se novčana potpora za novorođeno dijete s 309 na 618 eura te se donosi niz drugih mjera za jačanje obitelji i mladih.

U sklopu skrbi za umirovljenike - najavio je novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se dodatno osnažiti položaj umirovljenika i postići da do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina iznosi najmanje 800 eura.

Za 2025. Vlada je najavila i besplatan javni željeznički prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i starijih od 65 godina.

- Doprinijet će se poboljšanju životnog standarda, povećanju mobilnosti, zaustavljanju iseljavanja u urbane sredine, revitalizaciji prometa putničkih vlakova i poticanje korištenja željezničkog prijevoza, rekao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

Što se tiče ulaganja u sigurnost, premijer je najavio nastavak ulaganja u policiju, vojsku, vatrogastvo i sve sastavnice domovinske sigurnosti. Tako bi Hrvatska iduće godine trebala dostići dva posto BDP-a izdvajanja za obranu, dok će 29 posto obrambenog proračuna ići za modernizaciju i opremanje.

Prihvaćen je i Nacionalni plan za poticanje ulaganja za razdoblje do 2030.

- Naš cilj je privući investicije koje stvaraju kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta, doprinose zelenoj tranziciji, potiču istraživanje i razvoj i povećavaju produktivnost, rekao je Ante Šušnjar, ministar gospodarstva.

Potkraj iduće godine planiran je završetak tehničkog dijela pristupnog procesa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, a uz uvjet urednog i pravovremenog ispunjenja obveza, stupanje u članstvo OECD-a očekuje se na ljeto 2026., rekao je Plenković.