Prekid ruskog plina: Hrvatska sigurna, Moldavija i Slovačka stradale

Nakon što je na Novu godinu ruski Gazprom prestao s isporukom plina preko Ukrajine jer je istekao petogodišnji ugovor koji Kijev nije želio produljiti, neke zemlje već osjećaju posljedice, najviše Moldavija, a zatim i Slovačka. Druge europske zemlje dugo su se pripremale za takav scenarij pa su pronašle druge pravce opskrbe.

U Hrvatskoj je opskrba plinom sigurna i bez poremećaja, ponajviše zahvaljujući LNG terminalu na Krku, koji već sada pokriva sve naše potrebe, a velik dio odlazi i u zemlje u okružju. Daljnjim proširenjem njegova će uloga još više jačati.

Najava da Rusija više neće transportirati plin preko Ukrajine postojala je već nekoliko mjeseci, i mnoge države su imale vremena pripremiti se, ustvrdio je energetski stručnjak Ivica Jakić u središnjem Dnevniku HTV-a.

Diljem Europe vidimo da su skladišta praznija nego što su bila prošle godine u ovo doba. Koliko nas to treba brinuti?

- To nas zabrinjava jer je 11. mjesec bio hladan u Europi i skladišta su se ispraznila nekih 10% više nego što je bilo očekivano. I zima je bila hladnija, zbog toga su se skladišta ispraznila, tako da očekujemo nabavu dodatnih količina plina po nešto većim cijenama, rekao je Jakić.

Cijene plina stabilne

Vidimo da su cijene upravo zbog ove nove situacije nešto porasle, no ni izbliza onoliko kao kad je počeo rat u Ukrajini.

- Cijene će biti stabilne po dijagramu, one su najniže ljeti, a zimi u trećem, četvrtom kvartalu raste, da bi bile najveće cijene u prvom kvartalu iduće godine, kazao je.

-To znači da smo već sada u toj fazi kad će biti oko 50 eura. Moja procjena je da će biti nešto niža od 50. Za ljeto se se očekuje povratak na 38 eura po megavatu, ustvrdio je.

Najteža situacija u Moldaviji

Jakić smatra da će Moldavija, njezina odmetnuta pokrajina, imati dosta problema.

- Odmetnuta republika koja se priklonila Rusiji, ona se snabdijeva ruskim plinom, ali preko Ukrajine. A ostatak Moldavije se snabdijeva plinom koji dolazi iz drugih izvora, iz Rumunjske, Bugarske. Tako da je Moldavija odlučila nacionalizirati dobavljača svog plina, koji je u partnerskom odnosu s Gazpromom, tako da uzme i taj zadnji adut odmetnute republike Moldavije, da bude suvlasnik preko Gazproma tog plina koji dolazi i u tu republiku, objasnio je.

- Plina će biti toliko koliko će njihova skladišta izdržati, još nisu velike količine, i već se očekuje traženje plina, dodatne količine da se spasi građanstvo u toj republici, dodao je.

Jakić: Hrvatska sigurna; može postati glavno čvorište za plin i vodik u JI Europi

Hrvatska ima LNG terminal, domaću proizvodnju plina, pa bi opskrba trebala biti sigurna.

- Hrvatska je dobro postavljena i to su osigurala ova nova otkrivena plinska polja, kanadska tvrtka Vermilion, koja s Hrvatskom je radila na ispitivanju i na podijeli dobiti, odnosno na podijeli tog plina, dodatne su to količine koje su u iznosu sada preko 25% količina plina koja Hrvatska ima, rekao je Jakić.

-  Dobavni je pravac jasno LNG koji je pouzdan i siguran. Možemo dobivati plin iz SAD-a, Katara, Alžira, bilo koje druge destinacije. Cijene su takve kakve jesu, ali bitno je da plina ima uvijek. I ovaj novi drugi dio LNG terminala koji će se otvoriti dat će dodatnu snagu u količinama plina na raspolaganju Hrvatskoj, naglasio je.

Hrvatska će proizvoditi dvostruko više, može li postati tranzitno čvorište za ovaj dio Europe?

- To je cilj hrvatske vlade i Hrvatska mora biti hub za transport plina, ali mora biti isto hub za transport vodika, istaknuo je.

- Premijer Plenković je naglasio da ova sva plinska infrastruktura, prema Sloveniji ili prema Kozarcu, će biti hydrogen ready. Znači da će biti u stanju te plinske cijevi primati i vodik. Znamo da vodik ima sposobnost prolaska kroz metalnu rešetku. Tako su velike šanse da Hrvatska postane glavni hub ili glavno čvorište za plin i za vodik u jugoistočnoj Europi, zaključio je energetski stručnjak.

Sigurnost opskrbe plinom

Unatoč prekidu tranzita ruskog plina preko Ukrajine, opskrba Hrvatske stabilna je i bez poremećaja. LNG terminal na Krku, domaća proizvodnja plina i Podzemno skladište plina Okoli, tri su glavna izvora koja jamče Hrvatskoj sigurnu opskrbu, kažu u Ministarstvu gospodarstva.

- Mi smo se već prije 3 godine skinuli s ruskog izvora, odnosno u potpunosti Republika Hrvatska je neovisna o isporuci ruskoga plina tako da nam je LNG glavni jamac, rekao je Vedran Špehar, državni tajnik Ministarstva gospodarstva.

LNG dolazi iz svih zemalja svijeta, od proizvođača iz Afrike, Australije, Amerike.

Iz tvrtke Podzemno skladište plina poručuju - trenutačno je popunjeno 57 posto kapaciteta.

"Kao operator sustava skladišta plina, i ove smo ogrjevne sezone osigurali sve tehničko-tehnološke uvjete za besprijekoran rad sustava, tako da je podzemno skladište plina u Okolima potpuno spremno za prihvat, utiskivanje odnosno povlačenje svih raspoloživih količina plina", stoji u priopćenju tvrtke Podzemno skladište plina.

Prekidom isporuke ruskog plina preko Ukrajine najviše će biti pogođena ionako siromašna Moldavija. Opskrba će joj biti iznimno nesigurna, a troškovi višestruko veći.

Zemlje poput Slovačke, Mađarske ili Austrije pripremale su se za alternativne pravce, preko Turskog toka te Italije i Njemačke. No porast će im troškovi tranzita, a i cijene plina već su počele rasti. Najglasnije na ukrajinsku odluku negoduje proruski orijentiran slovački premijer.

- Cijela Europska unija za skuplji će plin platiti 60 do 70 milijardi eura. A Ruska Federacija praktički će biti netaknuta tim potezom. Koristi od odluke ukrajinskog predsjednika Zelenskog imat će samo Sjedinjene Američke Države zbog povećanog izvoza plina u Europu, rekao je Robert Fico, slovački premijer.

Plin iz SAD-a jedan je od najvažnijih za europsku opskrbu. Tu je još norveški te plin iz afričkih zemalja. 

- Posebno ističem ovdje američki plin, gdje je predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio čak dva puta u zadnja dva puta i nedavno i bio je vrlo izričit da će pomoć svojim europskim prijateljima i kolegama i da europski narodi neće ostati bez prirodnog plina. Ja se nadam da će on to i izvršiti, kazao je Igor Grozdanić, stručnjak za energetiku.

U samo dva tjedna cijena plina na referentnom europskom tržištu već je s 40 porasla na 50-ak eura po megavatsatu. Mogla bi nastaviti rasti pa je i ove zime plin ponovno prvorazredna tema - i njegova cijena i još više sigurnost opskrbe. 

Cijene plina u Europi na najvišoj razini u malo više od godinu dana

Cijene plina dosegnule su u petak u Europi najvišu razinu u malo više od godinu dana pod utjecajem niskih zimskih temperatura i zabrinutosti za opskrbu nakon obustave tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, uz apel Italije Europskoj komisiji da spriječi cjenovni šok.

Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF megavatsat plina s rokom isporuke u veljači stajao je jutros 50,4 eura, najviše od kraja studenog 2023. Neposredno nakon podneva cijena se stabilizirala na 50,13 eura za megavatsat.

Od sredine rujna plin je tako na TTF-u poskupio za otprilike 40 posto. Najjeftiniji je lani bio u ožujku, kada je za megavatsat trebalo izdvojiti 29,13 eura.

Skok cijena na početku 2025. potaknula je Ukrajina odlukom o obustavi tranzit ruskog plina nakon isteka ugovora.

Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin naglasio je u petak, nakon skoka cijena u prvim danima 2025., da bi EU trebao ponovno produljiti odredbu o kriznom cjenovnom limitu za plin koja istječe potkraj mjeseca.

EU je uveo cjenovni limit potkraj 2022. kako bi obuzdao naglo poskupljenje plina zbog sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina cjevovodima Yamal-Europe i Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora koji je uništen u eksploziji.

Komisija je postavila stroge uvjete za aktiviranje cjenovnog limita pa se tako trgovina na burzama obustavlja ako cijena na TTF-u premaši 180 eura. Mehanizam se aktivira i ako je cijena na TTF-u tri dana zaredom za 35 dolara veća od referentne cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima.

Cijene su se u međuvremenu spustile zahvaljujući blagoj zimi i popunjenim zalihama pa mehanizam nije aktiviran.

Talijanski ministar zatražio je u petak od EU-a i da znatno snizi cjenovni plafon kako bi se spriječio mogući cjenovni šok.

- Mislim da bi EU u ovom trenutku trebao ponovno uvesti cjenovni limit, ali ne od 180 eura, nego od 50 ili 60 eura, rekao je talijanski ministar u radijskom intervjuu. Dodao je da Italija ima dovoljno uskladištenog plina za normalnu opskrbu iduća dva mjeseca.