Rana berba jagoda u neretvanskoj dolini: Tuča smanjila urod

Desetak dana ranije nego proteklih godina počela berba jagoda u neretvanskoj dolini. Beru se s površine od 35 hektara, a ubrat će se oko 600 tona jagoda. Berba bi svakako bila i veća da dio područja gdje se jagode proizvode nije pogodila tuča i nanijela golemu štetu. Neretvanske jagode prve dolaze na tržište. I to baš u vrijeme kad prekupci na štandovima diljem Hrvatske uvozne jagode prodaju kao domaće.

Prvo sezonsko voće je dozrelo pa su plantaže neretvanskih jagoda okupirali berači. Ima ih sa svih strana: od Neretvanske doline, susjedne Hercegovine pa do dalekog Nepala.

- Nezgodno je s Nepalcima zbog jezika, ali borimo se. Ide dobro, navikli su i oni ovdje. Ovdje su već od prošle sezone jagoda, dobro je. Naši su sezonci danas tek startali, krenula je jagoda, nije loša berba, naglašava Branka Bajić, beračica jagoda iz Stoca, BiH.

Jagoda je jedan od najmekših voćnih plodova, a berba tog voća, zbog položaja tijela, jedna od najtežih. 

- Netko bere čučeći, netko se samo sagne. Svak izbere sebi svoj položaj kako mu odgovara. Ja ne čučim ja se samo sagnem, jer sad nema još toliko berbe da se bere obadvjema rukama, kazala je Jadranka Čoko, beračica jagoda iz Stoca, BiH.

- Dođe napor leđima ako bereš duže vrijeme, onda se privikneš i dobro je. Ide uz dobru ekipu, istaknula je Danijela Perić, beračica jagoda iz Bobanova, BiH.

Ove sezone oko 600 tona jagoda

U Neretvanskoj dolini ove bi se sezone trebalo ubrati oko 600 tona jagoda, što je 20 % manje nego pretprošle godine.

- Proizvođači će često reći da je problem preskupe radne sana. Istina, udio troškova radne snage u berbi je otprilike 30 % što nije nekada bilo. To je jedan od razloga. S druge strane, imamo problem rasta cijena repromaterijala. Isto tako, i proizvodnja se promijenila u odnosu na prije 20 -ak godina. Proizvodnja je sad uglavnom jednogodišnja i investicija u sadni materijal folije crijeva je svake godine, kazao je Danko Tolić, agronom, stručnjak za jagode.

I proizvođača je sve manje. U najplodnijem neretvanskom mjestu, Opuzenu, proizvođači jagoda za tržište mogu se nabrojiti na prste jedne ruke. Ipak, dva najveća proizvode više nego ostatak Neretve i Vrgorac zajedno.

Velike štete od tuče

- Imamo oko 14 hektara jagode, planiramo da ćemo ubrati između 300 i 400 tona jagode ove sezone, u našoj proizvodnji. Sve ide na domaće tržište i sve ide kroz trgovačke centre, rekao je Ivan Bjeliš, Agro Neretva, Opuzen.

Gradimir Šešelj drugi je po veličini neretvanski proizvođač jagoda. Njegove jagode s humusnog zemljišta pokraj močvare godinama su među najslađima i najkvalitetnijima. No potkraj prošlog mjeseca to je područje pogodila tuča.

- Štete su ogromne, tu se radi o 150 tisuća jagoda, a po kilogramu koji je 3 eura, kada imamo 150 tona, šteta je 450 tisuća eura, ali što je tu je, ići ćemo naprijed ali nije mi jednostavno, naglasio je Gradimir Šešelj, poljoprivredni obrt Silva, Opuzen.

Leo Ilić srednji je proizvođač i u 12 godina koliko se bavi ovim poslom nikad nije imao veće štete od nevremena, ali ni problema s prodajom.

- Sadnica imamo 20 tisuća, tu smo se bazirali i to možemo odraditi s nekih 10-12 radnika i mi ukućani. Prodaja nije teška, ako imate dobar proizvod. Mi imamo jako dobar proizvod bez laganja i većina ljudi zna za nas. Radimo to godinama i onda većina dođe na zemlju kupit, a nešto ja vozim ljudima na kućnu adresu, govori Leo Ilić, proizvođač jagoda iz Metkovića.

Kao i svake godine na početku berbe, nelojalna konkurencija domaćim proizvođačima uvozne su jagode koje se prodaju pod etiketom domaćih. 

- Svake godine se ponavlja ista priča, mala ponuda od domaćih proizvođača, a uvoznici, odnosno prekupci koriste priliku, prepakiraju u ambalažu koja je slična i identična, prodaju je pod domaću da iskoriste, da prevare proizvođače i da prodaju po boljoj cijeni, naglasio je Tolić. 

No domaću je lako prepoznati.

- Domaća jagoda nije kalibrirana. Ona ima i sitni plod i krupni plod. Nije sva ujednačena i sva ista, i po okusu naravno. Tko prvi put kupi domaću jagodu on će odmah skužiti i vidjeti da je to domaća jagoda, naglasio je Bjeliš.

- Ovdje je ubrano seljački i ubačeno, ali ovo je vrijednost. Zdrava roba, tražena roba. Potrošač ide odmah na ovu robu.

- Bolja je od uvozne jer je slađa i miriše, pokazuje Šešelj.

Domaće je ipak domaće, bilo krumpir, jagode ili neko drugo voće i povrće, jer je svježije i kvalitetnije.