13:02 / 20.12.2021.

Autor: Željko Kardum/V.K./Studio 4/IMS/HRT

Šošić: Rast cijena povezan s ograničenjem ponude

Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a

Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a

Foto: Studio 4 / HRT

Inflacija je najčešće spominjana riječ proteklih mjeseci. Državni zavod za statistiku tvrdi da ona na godišnjoj razini iznosi 4,8 posto, a potrošači koje je pitala Hrvatska narodna banka 24 posto. Razlika je gotovo 20 posto? Komu sad vjerovati? Državnoj statistici ili vlastitim „lažljivim očima". Otkud tolika razlika između mišljenja potrošača i službene statistike? Na to pitanje u emisiji "Studio 4" odgovara glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić


Vedran šošić, glavni ekonomist HNB-a

Vedran šošić, glavni ekonomist HNB-a

Foto: Studio 4 / HRT

Šošić je rekao kako od 2013., kada je bila „dužnička kriza” u europodručju, nismo imali ravnotežu te kako smo imali razdoblje niske inflacije i naučili smo da inflacije nema.

- Središnje banke u svim razvijenim područjima pokušavale su je podići, ali ona je uporno ostajala ispod ciljanih razina od dva posto, naglasio je i dodao da kada je došla pandemija, koja je utjecala i na proizvodnju, ali i na potražnju, nismo bili sigurni hoće li prevladati utjecaji potražnje ili utjecaji na ograničavanje ponude.

Rekao je da su prevladali utjecaji potražnje, deflatorni, te smo stoga u prošloj godini imali pad cijena.

- Došlo je do velike potražnje roba koje su i inače nedostajale stoga što se gospodarstvo još uvijek nije oporavilo. Oporavku su pomogli monetarni i fiskalni poticaji. Uspjeli smo sa svim mjerama zadržati zaposlenost, no to je potaknulo potražnju. Kako je potražnja rasla, udarila je u ograničenja ponude. Inflatorni pritisci u EU-u su podjednaki kao u Hrvatskoj, naglasio je i dodao kako je gospodarska aktivnost manja za 3-4 posto u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.

Rast cijena povezan je s ograničenjem ponude

Prema službenim podacima, ovo je najviša stopa inflacije od veljače 2013. godine.

- 2013. inflacija je bila u Hrvatskoj veća od 5 posto i tada je Europska središnja banka reagirala dizanjem kamata, ali dogodila se dužnička kriza i inflacija je potonula na niske razine, naglašava.

Ističe kako se središnje banke boje tog scenarija.

HNB je proveo anketu među potrošačima o percipiranoj inflaciji i potrošači tvrde kako percipirana inflacija nije 4,8 nego 24 posto.

- Ta razlika nije neuobičajena, no u Hrvatskoj je ona izraženija nego u drugim zemljama, rekao je.

Naglašava kako ekonomisti nemaju realno objašnjenje za to te poručuju kako bi se trebali za objašnjenje angažirati i psiholozi.

- Primijetili smo kako je ova percepcija porasla na povijesno najviše razine kada je inflacija bila 8 posto, istaknuo je.

Dodaje kako je jedna od hipoteza da cijene nekretnina utječu na inflacijska očekivanja, no to još nije dokazano.

- Mjerenje cijena u statistici nije uvijek pouzdano zato što se ne nalaze u košarici uvijek isti proizvodi, kaže i dodaje kako je, kako govore ekonomisti, razina inflacije nešto niža od izmjerene, no to nije veliki efekt.

Zaključeno je da nema potrebe raditi nikakve izmjene na službenim statistikama

Na pitanje što će HNB napraviti vezano za stabilnost cijena, Šošić je rekao kako je monetarna politika HNB-a poticajna, ali novac koji izađe iz HNB-a, na temelju otkupa deviza, banke kreditiraju malo. 

- Plasmani banaka su porasli s 235 na 243 milijarde kuna u zadnjih godinu dana, a to je nešto više od 3 posto i većina tih plasmana je otišla u stambeno kreditiranje, a ne u potrošnju ni u investicije, rekao je. Dodao je kako to nije djelovalo na potrošačku košaricu te da monetarna politika nije uzrok svih problema, nego su to uvozne cijene koje rastu, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!