Energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku: Nove mjere Vlade u ponedjeljak

Blokada Hormuškog zaljeva i napadi na energetska postrojenja diljem Bliskog istoka ozbiljno su narušili transport energenata i njihovu proizvodnju. 

I dok skaču cijene plina, struje i goriva, Međunarodna energetska agencija zbog najvećeg poremećaja opskrbe u povijesti tržišta šalje prijedloge štednje koji među ostalima spominju rad od kuće, ali i vožnju "par - nepar". 

Premijer Plenković najavljuje objavu novih mjera ublažavanja cjenovnog udara na gospodarstvo i građane već u ponedjeljak.

Uz probleme s transportom, oštećena naftna postrojenja smanjila su i proizvodnju. 

Pripremaju se nove mjere

Hrvatska već ima ograničene cijena za benzin, dizel, plavi dizel i plin u bocama, a pripremaju se i nove mjere.

- Mi ćemo sa sličnim mjerama izaći u ponedjeljak tako da spriječimo veliki skok cijena koji bi se sigurno nedvojbeno dogodio s obzirom na situaciju na tržištu, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Zbog rasta cijena energenata raste i globalna zabrinutost.

Međunarodna energetska agencija objavila preporuke

Međunarodna energetska agencija objavila je preporuke građanima, tvrtkama i vladama za deset mjera štednje, odnosno smanjenja potražnje za gorivom.

Preporučuje se: rad od kuće gdje je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autocestama za najmanje 10 kilometara na sat , poticanje na prelazak s privatnih automobila na javni prijevoz, izmjena vožnje prema registarskim pločicama u različite dane i smanjenje zračnog prometa ondje gdje postoji alternativa.

Zbog rasta cijena goriva, HNB je promijenio prognozu inflacije i BDP-a za ovu godinu.

- Utjecaj je ove krize na višu stopu inflacije nego što smo imali ranije. Očekujemo da će stopa inflacije biti oko 4,6 u tom našem "baseline" scenariju za 2026., a stopa rasta BDP-a će pasti na 2,6 posto, govori Boris Vujčić, guverner HNB-a i imenovani potpredsjednik ECB-a.

Budu li cijene nafte i plina rasle i dalje, mogući su još nepovoljniji scenariji, i u Hrvatskoj i u cijeloj eurozoni.

- Analiza scenarija upućuje na zaključak da bi u slučaju dugotrajnog poremećaja opskrbe naftom i plinom inflacija bila viša, a rast niži od osnovnih projekcija, kaže Christine Lagarde, predsjednica ECB-a.

Prema ECB-ovim nepovoljnim scenarijima, izrađenima na osnovi još viših cijena nafte i plina od sadašnjih, inflacija bi se u eurozoni s predviđenih 2,6 popela na 4,4 posto.

- Treba voditi računa da će ovo biti još jedna energetska kriza, po meni i ozbiljnija i zahtjevnija nego što je bila na početku ruske agresije na Ukrajinu. Bavit ćemo se s ovom temom uvijek u cilju zaštite hrvatskih građana, hrvatskog gospodarstva i hrvatskih institucija kao što smo činili i do sada, rekao je Plenković.

A mjere zaštite građana i gospodarstva prilagođavat će se trajanju i težini krize.