Vodik - zamjena za fosilna goriva?

Zbog ruske agresije na Ukrajinu Europska unija želi ubrzati prelazak na čiste i obnovljive izvore energije, te smanjiti ovisnost o ruskim energentima. U tome bi vrlo važnu ulogu trebao imati tzv. zeleni vodik, kao zamjena za fosilna goriva, osobito u transportu. No, do njegove primjene još je dalek put.

Hrvatska tvrtka DOK-ING razvija tehnologiju kojom se iz otpada proizvodi vodik, a koji se poslije može iskoristiti kao sirovina u građevinskoj industriji i poljoprivredi.

- To bi sigurno bio ugljično neutralan vodik, čak bi bio i negativan, jer mi zapravo imamo uštedu vodika na dvije strane - jedna na ulazu, druga na izlazu, rekla je Danica Maljković, direktorica DOK-ING-a i predsjednica Grupacije za vodik pri HGK.

Pomorski promet, kamioni, željeznice - svi bi se oni u budućnosti trebali koristiti vodikom.

- Svjesni ste toga da je vodik još uvijek prilično skupa tehnologija i da, bez sudjelovanja grantova u tome, teško ćemo mi to razviti. Isto kao prije 10-15 godina kad smo razgovarali o solarima i o vjetru, smatra državni tajnik za energetiku Ivo Milatić.

I zato je politička potpora na svim razinama ključna za zelenu tranziciju.

- Primjerice Zagreb bi mogao koristiti vodik za autobuse. Vlak od Zagreba do Rijeke, koji trenutno koristi dizelsko gorivo, mogao bi koristiti vodik. Kad imate jasno definirane projekte u kojima će se koristiti vodik, onda je i razvoj tehnologije mnogo lakši, ističe predsjednik Uprave Hydrogen Europe Jorgo Chatzimarkakis.

Odmak od ruskih energenata primorao je niz država na povratak na ekološki štetna fosilna goriva, poput ugljena. No, stručnjaci ističu da će to biti kratkog daha.

- Mi u ovom času moramo zadovoljiti potražnju za energijom. Međutim, nikad nije bilo više investicija u zelene izvore energije, nikad nisu bile strmije krivulje povećanja proizvodnje iz sunčane energije, iz vjetroelektrana bile zabilježene, ističe posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu Julije Domac.

Slična poruka i iz HGK.

- Kao što je Covid ubrzao digitalnu transformaciju, tako će i ova ruska agresija ubrzati zelenu tranziciju, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Europska unija želi do 2030. proizvoditi 10 milijuna tona vodika, gotovo dvostruko više nego što je bilo planirano prije ruske agresije. Isto toliko će i uvoziti. Dio nove energetske priče želi biti i Hrvatska, koja će na sjevernom Jadranu, zajedno sa Slovenijom i Italijom, pokrenuti projekt "Dolina vodika".