Osigurana novčana pomoć uoči sjetve, poljoprivrednici pesimistični

Poljoprivrednici u Vukovarsko-srijemskoj županiji već planiraju proljetnu sjetvu, ali troškovi i tržište ne daju mnogo prostora za optimizam. Kako bi im olakšala početak, Županija i 22 lokalne jedinice sufinanciraju kredite s kamatama od samo jedan posto. Nadaju se da će tako pomoći poljoprivrednicima danas, ali i osigurati stabilniju budućnost za polja i selo.

Iako do početka proljetne sjetve još ima vremena, pripreme su već počele, a s njima i brige. Prošla godina Ivi Keliću ostavila je gorak okus, ni od ove nema velika očekivanja.

- Ima naznaka da neće biti bolja. Čak su nam evo sada došli za pivarski ječap, cijena pivarskog ječma 1.67 eura - pa možete li to vjerovati - to nije bilo ni prije 30 godina. Kako ćemo završiti ovu godinu, mislim da će to biti katastrofa, pesimistično je opisao situaciju poljoprivrednik Kelić.

Potvrđuju to i službeni podatci Državnog zavoda za statistiku: prošle godine poljoprivrednici su zaradili manje, iako su radili jednako. A troškovi nove sezone ne čekaju.

- Tih 800 eura koji su troškovi - to je gnojivo, zaštita, sredstva, nafta i još mnogo toga. Izađe oko 800 eura, danas je naše društvo poljoprivrednika baš računalo, pa smo stavili sve to na papir i ispalo je negdje oko 800 eura, pojasnio je.

Računica je jasna mjesecima prije nego što sjeme završi u zemlji. Zato županija olakšava ulazak u sjetvu - s više od milijun eura kredita uz kamatu od samo jedan posto.

- Vukovarsko-srijemska županija sufinancira 3 posto kamatne stope i nama je iznimno drago što su se u ovaj program uključile i 22 jedinice lokalne samouprave sa dodatnim sufinanciranjem kamatne stope od 1 posto, poručila je Marija Pakter, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a.

- Poljeprivreda ne samo nama, nego čitavom svijetu je daleko najvažnija grana, bez svega se može, bez hrane se ne može. Zato ja kažem, puna podrška poljeprivjednicima, naglasio je Krunoslav Buhač, predsjednik povjerenstva za kreditiranje proljetno-jesenske sjetve.

Na terenu, međutim, oprez ostaje. Neki, poput Hrvoja, u sjetvu su već krenuli, ali pomoć - bez obzira na to hoće li je iskoristiti - pozdravljaju.

- Čuli jesmo dobre, ali svakako smo pobornik vlastitim sredstvima ako se može isfinancirati jer godine su teške, tako da što više možeš sam, to je bolje. Radije ne bi bio dužan, tvrdi Hrvoje Čolaković, poljoprivrednik iz Vinkovaca.

Iako troškovi i neizvjesnost prate svaki posijani hektar, poljoprivrednici nastavljaju s radom, pa što god im budućnost donese.