Zabrinutost zbog preračunavanja cijena

Nakon što smo doznali fiksni tečaj zamjene kuna u eure, može početi dobrovoljno dvojno iskazivanje cijena. Petog će rujna to postati obvezno. Od početka sljedeće godine euro postaje valuta za plaćanje. Prva će se dva tjedna usporedno još moći upotrebljavati i kuna. A, zatim ona odlazi u povijest.

Iako na tržnicama neće biti obvezno isticanje cijena u kunama i eurima, prodavači na Dolcu u Zagrebu zbunjeni su zbog preračunavanja cijena.

- Ne znam, ne mogu razmišljati o tome jer će biti prekomplicirano, rekla je prodavačica na Dolcu.

- Ne znam kako će biti, ne pitajte, rekao je prodavač na Dolcu.

No hoće li se cijene povrća i voća zaokruživati na više kad euro zamijeni kunu?

- Zaokruživat ćemo definitivno, govori prodavačica na Dolcu.

I u Split na Pazaru trgovci jednako zbunjeni i zabrinuti.

- Bit će svima ajme. Kako ćemo mi cijene formirati na euro, stvarno ne znam, rekao je prodavač na Pazaru.

A kad se pogleda visina plaća u eurima, Hrvatska je daleko od prosjeka eurozone.

- Mi smo predzadnja zemlja kad je u pitanju minimalna plaća koja je trenutno, ako je pretvorimo u eure, oko 500 eura. Kada pretvorimo prosječnu plaću koja je trenutno 1.010 €, samo su Slovačka i Latvija trenutno po prosječnoj plaći niže od Hrvatske, rekao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Poslodavci pak poručuju da svi koji mogu podignu plaće jer radnika nema dovoljno, a ulazak u europodručje olakšat će im poslovanje.

- Nama će općenito troškovi poslovanja biti niži, imat ćemo manje rizika imat ćemo kao država već vidimo koristi kroz poboljšani rejting tako da mi zapravo svi vidimo koristi od ulaska u euro i bit će nam puno lakše raditi, rekao je Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Kao dio prilagodbe ulaska u eurozonu, HNB će u kolovozu prepoloviti stopu obvezne pričuve za banke, baš kao i minimalna devizna potraživanja koja će se potpuno ukinuti u prosincu. Te odluke utjecat će na visinu kamatnih stopa.

- Na način da u biti pojeftinjuju financiranje banaka i one imaju manje razloga dizati kamatne stope odnosno mogu ih dalje spuštati ovisno o njihovoj poslovnoj politici ali ove dvije odluke koje smo danas donijeli sasvim sigurno utječu na to da kamatne stope budu niže nego što bi inače bile, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Plan je da Hrvatska uđe u eurozonu s jednakim kamatnim stopama koje će imati i Europska središnja banka.