OPG-ovi traže izmjene zakona: Previše ograničenja, premalo fleksibilnosti

Dio domaćih proizvoda koje sami pripreme, vlasnici seoskih domaćinstava ne mogu nuditi turistima ako ne registriraju dodatne djelatnosti. U tome ih ograničuje Zakon o OPG-u, kojim se, kako kažu predstavnici Hrvatskog agroekonomskog društva, stvara hibridni status između OPG-ova i obrta.

Ta udruga godinama upozorava na nelogičnosti u tom zakonu. Kako bi se povećala konkurentnost OPG-ova predstavnici Hrvatskog agroekonomskog društva i Agronomskog fakulteta poručuju da je potrebno izvršiti reviziju administrativnog opterećenja i ograničenja u radu OPG-ova.

Na ovom ekološkom imanju turisti mogu kupiti voće i prerađevine od njega. No ne i specijalitete koji ih sadržavaju. Prema pravilniku ministarstva poljoprivrede, domaćini gostima mogu ponuditi samo hranu koju sami proizvedu. Za sve ostalo trebaju registrirati dopunsku djelatnost. Zvonko Lajtman to ne namjerava.

- Ako hoćemo peći kolače, buhtle, međimursku gibanicu, mi ju ne bi smjeli peći, jer nemamo svoje brašno, jer je to definirano kao osnovni proizvod. I onda što da mi gostu ponudimo? Naše orahe, jabuku. Sir isto ne smijemo jer ga ne smijemo kupiti, komentirao je Zvonko Lajtman, vlasnik OPG-a i ekološke ruralne kuće za odmor.

Ministarstvo turizma ga pak u isto vrijeme potiče na plasman starih receptura te na serviranje hrane od vrta do stola.

- Mi to ne bi smjeli nuditi, a kako su to gosti na zahtjev, moramo im onda donirati tu hranu, dodao je Lajtman.

Paradoks nije očit samo u seoskom turizmu.

- On ugrožava i proizvodnju tradicionalnih zaštićenih proizvoda kao na primjer soparnika, jer naši OPG-ovi u primorskoj Hrvatskoj ne mogu proizvoditi svoje žitarice pa se postavlja pitanje kako će se nastaviti proizvodnja tih proizvoda na OPG-ovima, ispričala je Aleksandra Kuratko, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske.

Umjesto da olakša poslovanje, Zakon o OPG-u uvodi ograničenja, čulo se na skupu na Agronomskom fakultetu.

- Očekujemo nove smjernice, nove promjene, naših OPG-a, jer oni su život koji daju ruralnom prostoru, rekla je prof. dr. sc. Tihana Sudarić, predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva.

- Smatram da bi trebalo iskoristiti ovo iskustvo koje imaju neke druge zemlje članice EU-a koje recimo rade na tome da administrativno rasterete svoje poljoprivrednike, istaknuo je član Europskog parlamenta Marko Vešligaj.

Ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku poručuje da je prilika za rast upravo upis dodatnih djelatnosti.

- OPG-i mogu obavljati izravnu prodaju, ali kroz dopunske djelatnosti smo omogućili svima koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju da unaprijede svoju proizvodnju kroz neke od dopunskih djelatnosti, ispričao je Dalibor Janda, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju pri Ministarstvu poljoprivredde, šumarstva i ribarstva.

U Hrvatskoj je 111 tisuća OPG-ova. Samo dva posto njih bavi se dopunskim djelatnostima.