Obdukcije su tek dio posla djelatnika sudske medicine, evo što još rade..

Ubojstva, nesreće, nasilne i prirodne smrti, toksikološke analize, ekshumacije i utvrđivanje žrtava nestalih u Domovinskom ratu samo je dio posla djelatnika Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu. Dnevno obave desetak obdukcija, a na nalaze se čeka mjesec dana. Što sve rade provjerila je novinarka HTV-a Ruža Ištuk.

Djelatnici Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku dnevno u prosjeku obave do sedam obdukcija. S obzirom na radove na Medicinskom fakultetu uvjeti nisu idealni, no posao ne pita.

- Mislim da u godini bude jedan ili dva dana kad nemamo ni jednu obdukciju. Godišnje imamo oko 1200-1300 obdukcija, od toga jedan dio otpada na nasilne smrti, a jedan na prirodne. Uglavnom obavljamo obdukcije za potrebe grada Zagreba i za dvije susjedne županije - Krapinsko zagorsku i Zagrebačku županiju, izjavila je Anita Galić Mihić, specijalistica sudske medicine iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku.

Obdukcija podrazumijeva makroskopski vanjski pregled tijela, unutarnji pregled svih organa, ali i uzimanje uzoraka za patohistološke i toksikološke analize o čemu ovisi i dobivanje nalaza, što minimalno traje mjesec dana.

- Što se tiče vremenskog trajanja obdukcije to ovisi od slučaja do slučaja. Mi kažemo da jednostavne obdukcije, prirodna smrt dakle, to je u pravilu otprilike nekih sat vremena obdukcija. Ali opet, s druge strane, kad imate komplicirane kao što su npr. ubojstva s puno strijelnih ili ubodnih rana - to se zna produžiti i na dva dana, kazao je Pero Bubalo, specijalist sudske medicine iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku.

Ove godine trebali bi započeti s forenzičnom radioterapijom s pomoću CT-a. Uz nedostatak djelatnika, prostor im je, kažu, najveći problem.

- Mi djelatnici Zavoda smo vještaci i u kaznenim postupcima i u parnicama, tako da smo često i na sudovima. Svaki dan je netko od nas mrtvozornik u gradu Zagrebu. Ako se dogodi neka sumnjiva smrt izlazimo na očevide po nalogu DORH-a, izjavila je Galić Mihić.

Osim toga, predaju na Medicinskom i Pravnom fakultetu, ali i na Kriminalistici. Posebna su priča na Zavodu ekshumacije i identifikacija žrtava iz Domovinskog rata. Od ekshumiranih 5400 identificirali su njih 83%. Prethodno su uzeti uzorci krvi obitelji nestalih.

- Imate ili zub ili kost, ono što je analizi dostupno. Iz tog uzorka dobijemo DNA . Već smo uzimali članovima obitelji koji traže svoje nestale. U našoj bazi imamo preko 10.000 genotipova članova obitelji koji traže svoje. I kad dobijete uzorak, dobijete genotip i uspoređujemo s članovima obitelji, rekao je Milovan Kubat, voditelj DNA laboratorija iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku.

Iako je na Zavodu proveo 41 godinu, profesor Kubat radi i u mirovini. Ima, kaže, još nedovršenog posla.

- Neću reći misija, to su velike riječi, ali naš zadatak je da što god možemo više napravimo identifikacija posmrtnih ostataka žrtava rata, istaknuo je Kubat.

Posebno je to zadovoljstvo za djelatnike Zavoda, a s druge strane veliko olakšanje i mir za obitelji nestalih.