Iskustvo osobe koja je posvojila dijete iz DR Konga

08.01.2023.

08:45

Autor: HINA/HRT/A.S.

Iskustvo osobe koja je posvojila dijete iz DR Konga

Iskustvo osobe koja je posvojila dijete iz DR Konga

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Posljednjih dana piše se o legalnosti i etičnosti međudržavnog posvojenja zbog uhićenja Hrvata u Zambiji i sumnje u valjanost dokumenata iz DR Konga. Kako bi bolje približila tu proceduru, Hina je razgovarala s osobom koja je nedavno uspješno posvojila dijete - upravo iz DR Konga.

Hinina sugovornica iz pravne struke, koja je željela ostati anonimna, sa svojim je suprugom 2021. posvojila tada petogodišnju djevojčicu iz Demokratske Republike Kongo (DRC, bivši Zair), zemlje za koju UNICEF ističe da se suočava s jednom od najsloženijih i najdugotrajnijih kriza na svijetu.

Pretpostavlja da bi njihova procedura posvojenja trebala bila slična s obzirom na to da je riječ o istoj zemlji. Stoga je istaknula kako joj je žao uhićenih parova koji su već gotovo mjesec dana u zambijskom zatvoru.

Upozorila je i kako ih se ne može prozivati sve dok se ne utvrdi što se točno dogodilo.

Posvojiteljica je istaknula i kako je ljuta i razočarana brojnim komentarima oko posvojenja djece iz Afrike, ističući kako na svijetu postoji potreba za boljim životom - ne pod svaku cijenu, ali postoji potreba da netko ima obitelj i minimum životnih prilika.

UNICEF u najnovijem apelu za prikupljanje sredstava za pomoć djeci DR Konga ističe kako ondje više od 15 milijuna djece snosi najveći teret eskalacije oružanih sukoba i ponovljenih izbijanja bolesti, a koji dodatno pogoršavaju kronično siromaštvo, slabosti sustava i postojeću ranjivost stanovništva.

''Znala sam da je jako teško posvojiti dijete u Hrvatskoj''

Govoreći o razlozima zbog kojih se odlučila na međunarodno posvojenje, Hinina sugovornica ističe kako je kroz svoj posao i iskustva prijatelja koji su željeli posvojiti već unaprijed nekako znala da u Hrvatskoj posvojenja nema.

U to su se ona i suprug i osobno uvjerili kada su krenuli u postupak dobivanja potvrde o podobnosti za posvojenje pred nadležnim centrom za socijalnu skrb (CZSS).

Prilikom pokretanja postupka 2019. naglasili su kako će međunarodno posvojiti dijete, ali i kako su svakako zainteresirani za posvajanje još djece u Hrvatskoj. Posebnih zahtjeva nisu imali.

Trenutno se još uvijek nalaze na listi potencijalnih posvojitelja, a do danas ih nitko nije nazvao. Parovi s kojima su bili na tečaju roditeljstva također do sada nisu posvojili u Hrvatskoj, iako se jedan par prijavio za posvajanje djeteta s posebnim potrebama, navodi sugovornica.

Resorno Ministarstvo obitelji i socijalne politike (MROSP) navodi podatke da je na dan 29. prosinca u Hrvatskoj posvojeno 188 djece te se očekuje da će konačan broj posvojenja u 2022. biti veći od 190.

Trenutačno je 202 djece koja imaju ispunjene pretpostavke za posvojenje i za koju nadležni CZSS-i procjenjuju da je posvojenje u interesu djeteta, dok se krajem prosinca u Registru potencijalnih posvojitelja nalazilo njih 1134.

Sugovornica ističe kako se u Hrvatskoj preferira udomljenje, ali ona je baš željela dijete i ne bi mogla podnijeti da joj to dijete biološki roditelj uzme nakon što se oporavi od razloga zbog kojeg je i ostao bez njega.

- Nevjerojatno mi je da domovi pucaju po šavovima, a da potencijalne posvojitelje nitko godinama ne zove, zbog čega se neki od njih na kraju i odluče na međudržavno posvojenje, kaže.

Ona se, kao i mnogi, odlučila za Afriku, a cijeli postupak koji je započela u Hrvatskoj trajao je otprilike godinu i pol. Njezin put do roditeljstva trajao je duže zbog korone jer kaže kako postupak inače traje oko devet do 10 mjeseci.

- To je relativno brzo. Tamo su djeca gladna, umiru. Sada nitko ne gleda tu stranu priče. Kada je naše dijete došlo k nama i nije još znalo ni hrvatski, zalijetalo se gasiti vodu dok sam prala suđe jer tamo nije imalo čašu vode u tjedan dana, govori posvojiteljica.

''DR Kongo nas je izuo iz cipela s provjerama''

Upitana zašto vjeruje u zakonitost svog postupka, ističe svoje pravno iskustvo, ali i činjenicu da je kongoanska strana od njih tražila apsolutno sve papire.

Navodi kako nije razmišljala o tome da su posvajanja u Africi u sivoj zoni jer smatra da ustav i zakon svake zemlje kod posvajanja gledaju interese i dobrobit djeteta.

- Mene je DR Kongo osvjedočio u to jer su nas iz cipela izuli. Vjerovali su našem CZSS-u, nisu nikoga preskočili, da bi nas uopće razmatrali kao roditelje djeteta, objašnjava.

U medijima se problematizira i činjenica što DR Kongo nije potpisnica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem koja je sastavljena u Hagu 1993.

Njezin je cilj osigurati provođenje međudržavnih posvojenja u najboljem interesu djeteta uz poštovanje temeljnih dječjih prava te uspostavljanje sustava suradnje između država čime se sprječava nezakonito odvođenje ili trgovina djece.

U Hrvatskoj je stupila na snagu 2014. te se potencijalni posvojitelji koji žele posvojiti dijete iz druge države ugovornice ne obraćaju samostalno nadležnim tijelima druge države, nego to za njih radi MROSP.

Naša sugovornica objašnjava kako je mala razlika u tome je li država potpisnica Konvencije ili nije jer i u jednom i u drugom slučaju potencijalni posvojitelji u svojoj matičnoj zemlji moraju dobiti blagoslov CZSS-a, odnosno proći procjenu prikladnosti i podobnosti za posvojenje te stručnu pripremu.

Predsjednica Udruge Na drugi način Vlasta Grgec-Petroci objašnjava Hini da bez toga ne mogu dobiti pozitivno mišljenje nadležnog centra i biti upisani u Registar posvojitelja.

- Tek se nakon upisa u taj registar, oni koji žele posvojiti izvan Konvencije, mogu obratiti nadležnim tijelima iz države podrijetla djeteta sa zahtjevom za posvojenje, ispuniti sve tražene pretpostavke obiju država te ishoditi sudsku odluku o posvojenju. Po okončanju postupka u drugoj državi, posvojitelji moraju zatražiti priznanje strane sudske odluke od nadležnog suda u Hrvatskoj kako bi odluka imala pravne učinke, kaže Grgec-Petroci.

Dok nije imala rješenje o podobnosti, DR Kongo nije htio započeti proceduru

Hinina sugovornica prošla je svaki taj korak posvajanja izvan Konvencije te je nakon upisa u Registar na preporuku prijateljice koja je prethodno posvojila dijete iz Afrike, i koja je također pravne struke, angažirala registriranog odvjetnika, upisanog u odvjetnički imenik DRC-a.

Toliko je pismena, kaže, da je to mogla provjeriti. Dok nije imala rješenje o podobnosti kongoanski odvjetnik je, tvrdi sugovornica, nije htio ni saslušati.

Dob i spol djeteta nisu im bili bitni, ali su se na kraju odlučili za curicu.

S djevojčicom su komunicirali preko WhatsAppa te su tako shvatili da ju se puno pripremalo za posvojenje. Po toj odluci  uslijedilo je prevođenje svih dokumenata od rješenja CZSS-a do domovnice, rodnog i vjenčanog lista, i sl. na francuski.

Prevedene dokumente poslali su odvjetniku koji je zatim sve to sa zahtjevom za posvojenje te konkretne djevojčice predao na sud u Kinshasi.

Nazočnost posvojitelja na sudu nije nužna, pojašnjava sugovornica, a sud djevojčici imenuje posebnog skrbnika koji svjedoči da joj je iz određenog razloga bolje s posvojiteljima.

Iščitavajući njezine dokumente i sagledavajući situaciju djevojčice, kongoanski sud donio je presudu da je posvojenje u interesu djeteta.

Po pravomoćnosti te presude donesena je i druga presuda da će se djevojčica izbrisati iz matice rođenih u mjestu gdje je upisana jer ne može biti upisana na dva mjesta. Nakon toga, presude idu u kongoansko Ministarstvo pravosuđa gdje dobivaju njihov pečat.

Zatim su presude predane na sud u Zagrebu koji je potom donio rješenje o priznanju i izvršenju strane sudske odluke, a koje je Hini ustupljeno na uvid.

Kada je to rješenje postalo pravomoćno, sugovornica i suprug otišli su u Matični ured gdje su djevojčici napravili rodni list na kojemu piše da je rođena u Kinshasi, da su joj oni roditelji te su navedeni njihovi ostali podaci.

U MUP su otišli po putovnicu djeteta koju su dobili odmah. Zatim su djetetov rodni list, naše presude i ostale dokumente preveli i ovjerili kod bilježnika te se javili u DRC da su spremni doći po dijete.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!