Kada je međudržavno posvojenje jedina opcija, otvoreno je mnogo pitanja

22.01.2023.

19:36

Autor: Iva Vukadin/Dnevnik/IMS/I.Z./HRT

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Izvor: / Shutterstock

Osmero hrvatskih državljana i dalje je u pritvoru u zambijskom gradu Ndoli. Sutra se održava još jedno ročište u slučaju u kojem ih tamošnje vlasti sumnjiče za trgovanje djecom. A prema nekim procjenama, godišnje se u svijetu posvoji oko četrdeset tisuća djece iz drugih država.

Hašku konvenciju, koja štiti tu djecu, do sada je potpisalo više od stotinu zemalja, a u Hrvatskoj je stupila na snagu u travnju 2014.

Kada je međudržavno posvojenje jedina preostala opcija, gomila je pitanja pred budućim posvojiteljima. Komu se prvom obratiti? Koji su daljnji koraci? Što je Haška konvencija i kakve ona ima veze s posvajanjem?

- Ona regulira tu situaciju tako da uspostavlja minimalne standarde koje moraju poštovati države ugovornice i uspostavlja jedan vrlo detaljan postupak, rekla je prodekanica za znanost prof. dr. sc. Ivana Kunda, Pravni fakultet u Rijeci.

- Sama brojka nam kaže da tu u tom postupku nešto nije u redu s obzirom na to da imamo samo četiri posvojenja otkad je konvencija stupila na snagu u Hrvatskoj, naglasila je Kunda.

Brži postupak, veće šanse da posvoje mlađe dijete, pomoć djeci iz trećih zemalja. Često tako razmišljaju oni koji se odluče na posvajanje u zemljama koje nisu potpisnice Haške konvencije.

Pravnica upozorava da to može biti plodno tlo za nezakonite radnje.

- Od krivotvorenja isprava do korupcije i otmice eventualno djece, trgovanje djecom, pa i u svrhe posvojenja, poručila je prodekanica za znanost. 

Ipak, međudržavno posvojenje dobro je za dijete ako odrasta u uvjetima u kojima je ugroženo, poručuje dječja pravobraniteljica. Ali slučaj u Zambiji pokazao je da to može biti sklizak teren te na vidjelo iznio brojne probleme.

- Nije odgovarajuće reguliran postupak posvojenja djece iz, hajdemo reći tih, trećih država ili trećih zemalja i samim time djeci nije u dovoljnoj mjeri osigurana zaštita, odnosno nije im dana garancija sigurnosti, kazala je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

Kako bi se pravne praznine popunile, ministar Piletić najavio je izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu. I naš zastupnik u Europskom parlamentu potaknuo je raspravu i rezoluciju o međudržavnom posvojenju. Već na sljedećoj plenarnoj sjednici u veljači europarlamentarci će  razgovarati o toj temi.

- Tražim, dakle, bolju međunarodnu suradnju, tražim bolji nadzor nad agencijama koje često imaju u fokusu profit, a ne prvenstveno interes djeteta i tražimo, dakle, privremenu ili trajnu obustavu posvajanja iz zemalja koje imaju problema s trgovanjem ljudima tako dugo dok ne uspostave efikasne mehanizme zaštite djece, poručio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić.

Jer na zaštitu djece pri posvajanju često se zaboravi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!