Sutra prvo ročište za državljane RH uhićene u Zambiji

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je da će se u utorak, 10. siječnja na sudu u zambijskom gradu Ndola održati prvo ročište za osmero hrvatskih državljana koji su u Zambiji uhićeni zbog sumnje u ispravnost dokumenata koji su korišteni u postupku posvajanja djece ih DR Konga. Na ročištu će biti službenik Veleposlanstva RH u Pretoriji zadužen za konzularne poslove. Kako bi se ubuduće ovakve situacije izbjegle, Vrhovni sud je općinskim sudovima poslao preoporuke o postupanju u postupcima priznanja stranih sudskih odluka u postupcima posvojenja. 

Prema dobivenim informacijama, sutra će se na nadležnom sudu u zambijskom gradu Ndola održati prvo sudsko ročište za osmero hrvatskih državljana, koji su u Republici Zambiji uhićeni i pritvoreni zbog sumnje u vjerodostojnost dokumenata korištenih u postupku posvajanja četvero maloljetne djece iz DR Konga.

Službenik Veleposlanstva RH u Pretoriji zadužen za konzularne poslove, postupajući u okvirima Bečke konvencije o konzularnim odnosima, ponovno je posjetio hrvatske državljane u pritvoru, a sutra će biti prisutan i na sudskom ročištu.

MVEP ponovno navodi da se Veleposlanstvo ne može upletati u pravne postupke koje vodi druga država, no putem nadležnih tijela Republike Zambije i branitelja dodijeljenog po službenoj dužnosti ponovno je zamoljeno da se prema pritvorenim hrvatskim državljanima postupa čovječno, da se poštuje njihovo dostojanstvo, da im se u slučaju potrebe osigura liječnička pomoć, da ih se ispituje na jeziku koji razumiju te da se bez obzira na težinu kaznenog djela za koje se sumnjiče ne predmnijeva njihova krivnja.

Tijekom boravka u Republici Zambiji, službenik Veleposlanstva pokušao je posjetiti djecu koju su preuzele službe socijalne skrbi, no posjet mu je bio onemogućen. Prema informacijama dobivenim od zambijskih vlasti, djeca su na sigurnom te nisu ni na koji način ugrožena.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja diplomatskim putem u suradnji s nadležnim tijelima Republike Zambije pružati konzularnu pomoć pritvorenim hrvatskim državljanima sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, stoji u priopćenju.  

Preporuke Vrhovnog suda općinskim sudovima u vezi s postupcima međunarodnog posvajanja 

U vezi s ovim slučajem, predsjednik Vrhovnog suda općinskim je sudovima izdao preporuku za postupanje u postupcima priznanja stranih sudskih odluka u postupcima radi posvojenja. 

Vrhovni sud preporučuje da općinski sudovi u postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece u kojima se ne primjenjuje Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem: 

1. Da provede postupak provjere autentičnosti primljenih dokumenata (strane sudske odluke) i potvrde o pravomoćnosti putem međunarodne pravne pomoći, putem Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske;

 2. Prilikom primitka prijedloga za priznanje strane sudske odluke preporučuje se sudu da primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) te da ostavi Ministarstvu rok od 30 dana radi neophodne provjere jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj.

U obrazloženju ovih preporuka Vrhovni sud navodi: 

U vezi s postupcima priznanja koji se odnose na situaciju u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koja nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (primjerice Demokratska Republika Kongo) uočeno je da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva. 

Naime, kada je riječ o primjeni spomenute Haške konvencije o međudržavnom posvojenju, u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku, jer u tom slučaju postupak međudržavnog posvojenja se odvija putem suradnje središnjih tijela (Central Authorities).

Međutim, kada je riječ o međudržavnom posvojenju u kojemu se ne primjenjuje spomenuta Haška konvencija, u većini slučajeva u državi djeteta odluku o posvojenju prema pravu djeteta donosi sud te zemlje, a nakon toga nastaje potreba da hrvatski sud provede postupak priznanja te inozemne sudske odluke.

S obzirom na to da u postojećoj praksi u većini slučajeva prijedlog podnosi bračni par koji želi posvojiti dijete u drugoj državi, u tom slučaju potrebno je radi pravne sigurnosti provjeriti putem međunarodne pravne pomoći autentičnost podnijetih isprava, tim više što se u većini slučajeva radi o zemljama izvan Europe s kojima nemamo intenzivnu pravnu komunikaciju. 

Isto tako, potrebno je da Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi bude obaviješteno o podnijetom prijedlogu kako bi ono moglo izvršiti provjeru upisa predlagatelja prijedloga priznanja u registru potencijalnih posvojitelja.

Naime, Centar za socijalnu skrb na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja (članak 207. Obiteljskog zakona/NN103/15,98/19,47/20).

Na ovaj način će se onemogućiti ili smanjiti mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar potencijalnih posvojitelja.