19:08 / 16.05.2021.

Autor: Šime Vičević/HRT/E.L.S.

Koga biramo

Lokalni izbori 2021

Lokalni izbori 2021

Foto: Marko Dimic / PIXSELL

Svaki lokalni izbori sa sobom donose i zanimljivu statistiku. Provjerili smo koga biramo, koliko je kandidata i kako ih biramo.

Za ovogodišnje lokalne izbore tiskane su 1232 vrste glasačkih listića. Na 6572 biračka mjesta distribuirano ih je malo manje od 14 milijuna. A broj vrsta listića na pojedinom biračkom mjestu varira od najmanje 4 do najviše 7, što ovisi o tome biraju li se na tom mjestu i dužnosnici iz redova nacionalnih manjina. Sve to provedbu lokalnih izbora čini mnogo složenijom od one za parlamentarne, predsjedničke i europske izbore.

- Ne treba posebno objašnjavati koliko je to veliki izazov da se svi listići pregledaju, da se sve kandidature pregledaju, da sva nadležna povjerenstva parafiraju listiće, da ih Narodne novine otiskaju i da dođe na svako pojedino biračko mjesto gdje taj listić treba doći - napominje Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva.

Provedba ovogodišnjih lokalnih izbora stajat će više od 100 milijuna kuna. Novac je bio potreban i kandidatima za kampanju - ali uz transparentno trošenje. Međutim, 151 kandidat nije predao financijsko izvješće u roku pa ih čeka - prijava DORH-u. Onih odgovornijih ipak je bilo više.

Na ovim izborima biramo čelnike 20 županija i grada Zagreba, koji također ima status županije, te 127 gradova i 428 općina. Potreba za smanjenjem tih brojeva spominje se dugi niz godina. Profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe - nužna je preobrazba cijelog sustava, čiju bi osnovu činile regije.

- Prave regije, dakle, puno veće. Recimo, s minimalno 800 tisuća stanovnika. S druge strane, odnosno, na donjoj razini, to su lokalne jedinice, negdje njih 120 do 130 i onda bi one imale i svoj urbani centar, imale bi okolne jedinice, koje bi ostale kao jedinice mjesne samouprave - naglašava prof. Koprić.

Sadašnji broj jedinica ogleda se i u broju kandidata za načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike te općinske, gradske i županijske vijećnike.

- Kad bismo ubrojali kompletno cijelu statistiku, sva predstavnička tijela, sve kandidate za sve razine vlasti, to je negdje preko 38 tisuća kandidata. Netko je izračunao da je svaki stoti birač u Republici Hrvatskoj na ovim izborima kandidat - kaže Slaven Hojski.

A promjena ipak ima. Broj načelnika, gradonačelnika i župana koje biramo jednak je onom na izborima prije 4 godine. Ali broj njihovih zamjenika, izmjenom zakona, smanjio se za 568. Također, smanjio se i broj općinskih i gradskih vijećnika te onih u županijskim skupštinama - i to za 10 posto.

Potez je to koji, smatra profesor Koprić, može predstavljati uvod u reformu.

- Čim se nešto štedi, onda ostaje za druge potrebe i to je svakako jedna hvalevrijedna inicijativa. Međutim, ono što tu imamo sada kao posljedicu, da su građani u gradovima potpredstavljeni, a građani u drugim dijelovima zemlje natpredstavljeni. Vi za vijećnika u jednoj maloj lokalnoj jedinici, koja ima minimalno 7 vijećnika, imate 50-ak glasova, 100 ili nešto poput toga, dok u velikim lokalnim jedinicama trebate 5 tisuća ili možda i više - naglašava Koprić.

A dok su se za svaki taj glas neki kandidati borili mjesecima, drugi su na izbore izašli - bez konkurencije. Za čelno mjesto u 72 grada i općine prijavio se samo jedan kandidat, što znači da je za više od deset posto novoizabranih načelnika i gradonačelnika izborna utakmica završila - i prije nego što je počela.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!