Plenković: Okoli se pune prema planu, imat ćemo dosta plina

U uvodnom dijelu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković se osvrnuo na aktualna događanja.  

- Nakon pozitivnih odluka o članstvu u eurozoni, moramo konstatirati da su nam agencije za kreditni rejting podigle rejting na najvišu razinu investicijskog kreditnog rejtinga do sada. To je bila prva izravna posljedica članstva u eurozoni, istaknuo je premijer.

Dodao je kako su nakon 16. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj , izvijestili sve članice i članove o daljnjim koracima, o paketu zakona koji se pripremaju te koji će ići u javno savjetovanje, te koncem kolovoza prihvatiti u Vladi i uputiti u Hrvatski sabor.

Premijer je pozvao sve gospodarske subjekte da pristupe etičkom kodeksu te da budu solidarni, odgovorni i ponašaju se sukladno društvenom trenutku.

Što se tiče inflatornih pritisaka, goriva, plina, premijer naglašava kako je Vlada ponovno intervenirala. Cijena benzina će iznositi 13,02 po litri, dok je dizel poskupio s 13,08 na 13,43.

- Da nije bilo poteza Vlade, cijena dizela bi bila 15, 70 dok bi benzin iznosio 14,92, govori premijer.

Razina inflacije je za lipanj 12,1, što je više od svibnja. Procjene HNB-a su takve da će najveća inflacija biti upravo tijekom ljeta, da bi zatim trebalo doći do smanjivanja stope, rekao je te dodao kako moramo obuzdavati inflatorne pritiska, a istodobno osiguravati gospodarski rast

- Ovo što sada pratimo uzrokovano je isključivo vanjskim zbivanjima. Ovo nije do nas, neke politike, to su posljedice globalne krize izazvane agresijom Rusije na Ukrajinu i kada je riječ o rastu cijena energenata, ali i o rastu cijene hrane, istaknuo je premijer.

Naglašava kako će Vlada nastaviti s mjerama koje su donesene u prvom paketu vrijednom 5 milijardi kuna koje su išle za tim da država spušta stopu PDV-a, niz subvencioniranja energenata kućanstvima pogotovo onim najsiromašnijim. Kako kaže, i ta će vrsta socijalnih transfera postojati i dalje.

- Nastojat ćemo svim mjerama koje radimo osigurati kako bi krizne situacije premostili tako da nikome ne bude ugrožena egzistencija i da hrvatske kompanije mogu funkcionirati, rekao je.

Popunjenost skladišta podzemnog plina Okoli je na 45 posto, te je dinamika punjenja takva da bi do 1. listopada skladište trebalo biti zapunjeno 92 posto. Premijer kaže kako sve ide prema planu te da HEP radi vrlo kvalitetno. Razgovaralo se i o jačanju LNG kapaciteta i Jadranskog naftovoda.

- Važno je da svi preuzmu svoj dio tereta u ovoj krizi, kaže premijer.

Govoreći u europskom planu za smanjenje potrebe za plinom, premijer kaže kako RH ima svoj plan koji će biti dodatno ažuriran kako bi se zaštitilo kućanstva i gospodarstvo te da im cijena ostane podnošljiva i prihvatljiva.

Komentirajući jučer predstavljen plan Europske komisije o štednji plina radi osiguranja zimske opskrbe, rekao je da je u hrvatski plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom već uvršten veći dio predloženih mjera, a tijekom ljeta taj će plan biti i ažuriran te će vlada do kraja rujna imati spremne nove mjere.

- Hrvatska ima plan intervencija o mjerama zaštite i sigurnosti opskrbe plinom i mi ćemo taj plan dodatno ažurirati i imati spremne mjere da se osigura sigurnost opskrbe i da se kućanstva zaštite da cijena bude prihvatljiva i podnošljiva, rekao je.

Ministar Marko Primorac će riješiti sutra Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, nakon pregovora s bankama. Kako kaže, ovo je bitna tema kojoj je cilj zaštita potrošača u financijski zahtjevnim okolnostima.

Premijer je istaknuo kako su predstavljene odluke koje se tiču funkcionalnog povezivanja općina. Smatra kako je taj koncept dobar, a dio je reformskog paketa u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Dodao je da je jako je važno da se naprave iskoraci koji će omogućiti njihovo bolje funkcioniranje, a smatra da su poticaji koje Vlada predviđa kako bi ohrabrila daljnje funkcionalno spajanje, a onda eventualno i stvarno spajanje, dosta izdašni. 

26. srpanj je veliki događaj za Hrvatsku. To je suverenistički potez spajanja Hrvatskog teritorija rekao je i dodao kako je to projekt, zajedno s pristupnim cestama i svim ulaganjima vrijedan 525 milijuna eura, a od toga 357 milijuna eura nepovratnih sredstava.

 

Plenković se osvrnuo i na požarnu sezonu koja je snažna na cijelom Mediteranu. Hrvatska je Sloveniji danas poslala još jedan kanader i helikopter, rekao je te dodao kako Hrvatska pomaže u gašenju požara i u BiH.

Memorandum za lakšu otplatu "minusa"

Vlada je donijela zaključak o prihvaćanju Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, kojim u suradnji s HNB-om i bankama želi građanima financijski olakšati troškove tog oblika zaduživanja i otplatu "minusa".

U vladi kažu kako nekoliko zadnjih mjeseci prevladava ukidanje dopuštenih prekoračenja po tekućem računu i njihova zamjena prešutno prihvaćenim prekoračenjima koja su manje regulirana i skuplja. Vlada je zato u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) i 13 banaka koje trenutno nude prešutna prekoračenja, pripremila Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu. Memorandum bi u ime vlade trebao potpisati ministar financija, za što je danas dobio ovlast.

Osnovan Organizaciji odbor obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Vlada je na sjednici donijela odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja koje će se u organizaciji Vlade RH održati 5. kolovoza u Kninu.

Za koordinatora Organizacijskog odbora odredila je državnog tajnika u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darka Nekića, a u Odboru su još i predstavnik Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike, Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva obrane Glavnog stožera Oružanih snaga RH, MUP-a, Ravnateljstva policije, gradonačelnik Knina te predstavnik HRT-a.

Organizacijski odbor treba izraditi program te pripremiti i organizirati središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Novac u tu svrhu osiguran je u proračunu na razdjelima MORH-a, MUP-a i Ministarstva hrvatskih branitelja u okviru redovnih aktivnosti.

Administrativno-tehničke poslove za rad Organizacijskog odbora obavljat će Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Most koji spaja kopno s Pelješcem i krajnjim jugom zvat će se "Pelješki most"

Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijest na poluotoku Pelješcu te tako spaja krajnji jug s ostatkom države, a prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, zvat će se "Pelješki most" ("Pelješac Bridge" na engleskom), odlučila je Vlada.

- Pelješki most preko morskog tjesnaca Kanala Malog Stona, dug je 2404 metra, a samo ime Pelješki most već se tijekom priprema i izgradnje uvriježilo među građanima Hrvatske, povezujući naziv lokacije, odnosno poluotoka, s prometnom građevinom koja je ključna za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obrazlažući odluku.

- Pelješki most je u tehničkom smislu najveći most u Hrvatskoj, a zahvaljujući originalnoj koncepciji i oblikovnoj vrijednosti koja se stapa sa zaštićenim krajolikom, naći će mjesto među najznačajnijim europskim graditeljskim postignućima našeg vremena, istaknuo je.

Za Dubrovnik, dodao je, most znači bolju prometnu povezanost, za turizam Pelješca, Korčule i cijelog juga Županije znači novu kvalitetu koja je nezamjenjiva.

Ovim projektom ostvaren je značajan iskorak u pogledu razvoja hrvatske infrastrukture, čiji je simbol već više od desetljeća prepoznat upravo pod nazivom Pelješki most, zaključio je Butković.

Vlada daje 32, 5 milijuna kuna za projekte bosanskohercegovačkih Hrvata

Hrvatska vlada donijela je odluku o raspodjeli 32, 5 milijuna kuna u 2022. za projekte i programe bosanskohercegovačkih Hrvata, dok će se 13, 5 milijuna kuna izdvojiti za dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Pritom je 7,92 milijuna kuna namijenjeno programima i projektima iz područja zdravstva, 7,37 milijuna za područje obrazovanja i znanosti, 6, 536 milijuna za područje kulture, 4, 243 milijuna za programe i projekte iz područja poljoprivrede, a 6,42 milijuna kuna za ostala područja.

Vlada je donijela i odluku o financijskoj potpori od po milijun kuna za obnovu i saniranje štete od potresa na području gradova Čapljine i Stoca nakon razornog potresa magnitude 6,1 prema Richteru s epicentrom u Strupićima kod Stoca 22. travnja 2022.

- Humanitarna pomoć koju sukladno našim mogućnostima kontinuirano dodjeljujemo BIH, nije samo uistinu izraz solidarnosti s Hrvatima, a i s pripadnicima drugih naroda, već i jasna potpora razvoju i prosperitetu nama susjedne i prijateljske zemlje, kazao je na sjednici vlade šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.

Izmjenama zakona do bržeg spajanja djeteta bez pratnje s obitelji

Izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (EU) pripisuje se, u dijelu koji se odnosi na tražitelje međunarodne zaštite odnosno one koji su još u postupku, da je poseban skrbnik dužan što prije moguće poduzeti sve radnje za spajanje djeteta bez pratnje s obitelji.

Vlada je izmjene,uputila u saborsku proceduru, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je da je dosadašnja praksa ukazala na nužnost prilagodbe zakonskog okvira.

Preciznije se tako definira i opseg poslova policijskih službenika i službenika Službe za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite prilikom izražavanja namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Uvodi se i dodatna mogućnost podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u pisanom obliku za tražitelje s određenim zdravstvenim poteškoćama, a sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku.

- Odredbe o ograničenju slobode kretanja dodatno se usklađuju u pogledu podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu tijekom postupka prisilnog udaljenja, kao i preciznije definiranje razloga za ograničenje kretanja koji se odnose na zaštitu nacionalne sigurnosti i javnog poretka, naveo je Božinović.

Skraćuje se rok za stjecanje prava na rad tražitelja s devet na šest mjeseci, a propisuje se i mogućnost medicinskog vještačenja radi utvrđivanja izloženosti proganjanju ili riziku od trpljenja ozbiljne nepravde.

Omogućava se i korištenje novih metoda radi utvrđivanja identiteta osoba te pretraga računala i drugih elektroničkih i mobilnih uređaja, a propisuje se i mogućnost korištenja audiovizualnih uređaja u provedbi saslušanja tražitelja međunarodne zaštite, kao i mogućnost snimanja saslušanja.

- U dijelu koji se odnosi na azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, odnosno one koji su već dobili status u Hrvatskoj, ukida se odredba o prestanku prava na boravak u Hrvatskoj ako se azilant iseli iz Hrvatske ili neprekidno boravi u inozemstvu duže od šest mjeseci, naveo je Božinović.

Uređuje se i trajanje privremenog smještaja u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite te se, iznimno, propisuje mogućnost privremenog korištenja stambene jedinice u državnom vlasništvu i nakon proteka dvogodišnjeg prava na smještaj uz definiranje sudjelovanja u plaćanju troškova.

Propisuje se i da ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom može stambene jedinice u vlasništvu države ustupiti jedinicama lokalne i područne samouprave radi smještaja azilanata.