Vlada očekuje pad inflacije, sindikati upozoravaju na pad kupovne moći

Prema preliminarnim podacima, inflacija je u svibnju usporila na 5,2 posto, a savjetnik premijera Zvonimir Savić očekuje nastavak tog trenda do kraja godine. 

Predstavnici poslodavaca i sindikata upozorili su, međutim, na rast troškova, pad kupovne moći dijela zaposlenih te kritizirali pojedine Vladine mjere, uključujući povećanje paušala za iznajmljivače i obrtnike.

Dok Vlada tvrdi da novim mjerama želi ublažiti inflaciju i potaknuti dugoročni najam, sindikati traže nastavak socijalnog dijaloga i rast plaća, a poduzetnici povlačenje spornih poreznih izmjena.

Savić je istaknuo da se rast inflacije bilježi u 13 država europodručja, dok Hrvatska više nije među zemljama s najvišom stopom inflacije u Europskoj uniji.

Rast cijena energenata i dalje ključan

Savić je rekao kako je prema preliminarnim podacima inflacija u svibnju usporila na 5,2 posto, nakon nekoliko mjeseci rasta.

- Nakon nekog trenda laganog povećanja inflacije koje je trajalo četiri mjeseca, sad bilježimo osjetnije usporavanje, rekao je.

Istaknuo je da najveći utjecaj na rast cijena i dalje imaju energenti.

- Najveći utjecaj, najznačajniji uistinu dolazi od cijena energenata, prvenstveno rasta cijena dizela, benzina i električne energije. Otprilike trećina ovog rasta posljedica je rasta cijena energenata, rekao je Savić.

Vladine mjere i očekivanja

Govoreći o Vladinim mjerama, rekao je kako su one pridonijele ublažavanju inflatornih pritisaka.

- Već je nekih devet do deset paketa Vlada pripremila antiinflatorno, od ograničenja cijena stotinu proizvoda do raznoraznih drugih paketa. U svakom slučaju, to uistinu utječe, istaknuo je.

Dodao je da Vlada očekuje nastavak usporavanja inflacije.

- Očekivani nastavak trenda usporavanja stope inflacije trebao bi se nastaviti do kraja ove godine na način da Hrvatska zaokruži cijelu godinu sa stopom inflacije manjom od pet posto, rekao je.

Neizvjesnost zbog energenata

Savić smatra da bez smirivanja pritisaka na tržištu energenata nije realno očekivati značajnije popuštanje inflacije.

- Bez tih nekih smirivanja teško je očekivati popuštanje inflatornih pritisaka jer ako se nastavi pritisak na rast cijena energenata, dolazimo do situacije prelijevanja cijena kroz transport na proizvode, prvenstveno hranu i druge proizvode, upozorio je.

Dodao je da postoje naznake smirivanja.

- Naša procjena je da će doći do ublažavanja pritiska, odnosno usporavanja stope inflacije, ukoliko ne dođe do značajnijih poremećaja na svjetskom tržištu, rekao je.

Mislim da bi za cijelu vijest bio dobar omjer otprilike 70 % prepričavanja i 30 % izjava, jer je riječ o radijskoj emisiji pa sugovornici dosta opširno govore. Tako će tekst ostati čitljiv, a ipak će zadržati njihove najvažnije poruke.

Samardžić: Troškove generiraju država, porezi i energenti

Predsjednik udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić ocijenio je da Hrvatskoj probleme stvaraju i uvezena i domaća inflacija.

- Inflacija je energetska, ali po udžbenicima i po svemu, svaka inflacija je ustvari generirana iz državne potrošnje, rekao je.

Naglasio je da mali poduzetnici ne mogu generirati inflaciju jer posluju na tržištu i ovise o potražnji.

- Mali poduzetnici djeluju na tržištu, oni ne mogu generirati inflaciju jer ako dignu svoje cijene, jednostavno neće prodavati ono što imaju, rekao je Samardžić.

Dodao je da poduzetnici cijene formiraju na temelju troškova i tržišnih uvjeta te da na njih najviše utječu porezi i energenti.

- Njihova cijena je zadana tržištem i troškovima. A troškove generira država kod nas, porezi i naravno energenti, istaknuo je.

Jović: Kupovna moć zaposlenih pada

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović rekao je kako se aktualna inflacija velikim dijelom povezuje sa sukobom na Bliskom istoku, ali je upozorio da je Hrvatska i prije toga bila među državama s najvišom inflacijom.

- Prošle godine nismo imali sukob na Bliskom Istoku, pa smo svih 12 mjeseci proveli među zadnje tri države vezano uz visinu inflacije. To je kombinacija apsolutno svega, mi jednostavno ne nalazimo rješenje, rekao je.

Osvrnuo se i na rast plaća u javnim i državnim službama, istaknuvši da je povećanje od jedan posto znatno manje od rasta cijena.

Kritika odnosa prema zaposlenima u javnim službama

Jović smatra da se Vlada prema zaposlenima u javnim i državnim službama odnosi nepravedno.

- Mene kao čovjeka žalosti da je Vlada odlučila 250.000 svojih zaposlenika kao najveći poslodavac na neki način prema njima se mačehinjski odnositi, rekao je.

Naglasio je da su među njima pravosudni policajci, policijski službenici, medicinske sestre, kulturni radnici, nastavnici, znanstvenici i profesori.

- Mi u biti rušimo kupovnu moć 250.000 zaposlenih u javnim službama i u državnoj službi, upozorio je.

Dodao je kako zaposlenicima plaće od travnja rastu jedan posto, a dodatni rast od jedan posto predviđen je od kolovoza, dok je inflacija višestruko viša.

- Ako je inflacija četiri ili pet posto, a njima je plaća trenutno išla jedan posto, ići će od prvog kolovoza još dodatnih jedan posto, možemo očekivati da njihova kupovna moć konstantno pada iz mjeseca u mjesec, rekao je Jović.

Upozorio je i da tijekom turističke sezone tradicionalno dolazi do dodatnog rasta cijena, što bi moglo dodatno opteretiti standard zaposlenih.

Savić: Plaće rastu brže od inflacije

Odgovarajući na tvrdnje da zaposlenima pada kupovna moć, Savić je rekao kako podaci pokazuju suprotno.

- O padu kupovne moći moglo bi se govoriti ukoliko bi stopa inflacije ili rast cijena bio brži od rasta plaća. Međutim, kad pogledate podatke i kretanje zadnjih šest-sedam godina, to je potpuno drugačije, rekao je.

Naveo je da je prema posljednjim objavljenim podacima realna neto plaća u ožujku bila veća za 2,5 posto nego godinu ranije, dok je u prva tri mjeseca ove godine porasla 3,8 posto.

- Kad kažem realan rast, to znači da plaće u prosjeku rastu brže od inflacije, istaknuo je.

Dodao je da je prosječna neto plaća u posljednje četiri godine realno porasla više od 50 posto, medijalna više od 55 posto, a minimalna bruto plaća više od 70 posto.

Savić je ocijenio da Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan gospodarski rast, rekordnu zaposlenost i stopu nezaposlenosti nižu od prosjeka Europske unije.

- Cilj Vlade je rast kupovne moći stanovništva, rast standarda koji se vidi po svakom parametru, rekao je.

Rast cijena usluga i turistička sezona

Govoreći o rastu cijena usluga, Savić je rekao kako je on dijelom posljedica veće potražnje i rasta kupovne moći građana.

- Kad pogledamo neke uslužne djelatnosti, one na godišnjoj razini rastu po 14, 15 pa čak i 20 i više posto, što sigurno nije ona razina rasta koja je povezana s inflacijom, rekao je.

Dodao je da Hrvatska kao izrazito sezonski orijentirana turistička zemlja tijekom ljeta bilježi dodatni pritisak na rast cijena.

Prema njegovim riječima, Vlada kroz različite mjere nastoji produljiti turističku sezonu kako bi se turistička potražnja ravnomjernije rasporedila tijekom godine.

- Proširenjem turističke sezone stvarate veću bazu, veći broj dana gdje se može generirati zarada u turističkom sektoru i na takav način smanjujemo pritisak na samu turističku sezonu, rekao je Savić.

Samardžić: Povećanje paušala neće smanjiti inflaciju

Samardžić je rekao da je peticiju protiv povećanja paušala za obrtnike i iznajmljivače dosad potpisalo gotovo 30 tisuća građana.

- Danas smo na 30 tisuća dopodne, siguran sam, rekao je.

Najavio je da će Udruga glas poduzetnika na konferenciji za novinare predstaviti svoje zahtjeve i stavove. Ocijenio je da povećanje poreznog opterećenja neće pomoći u suzbijanju inflacije.

- Ne postoji ta jednadžba po kojoj dizanje poreza smanjuje inflaciju. Mi dižemo njihove troškove i očekujemo od njih da kontroliraju inflaciju. Ja ne vidim kako se to zbraja, rekao je.

Kritika javnog sektora

Samardžić smatra da je jedan od problema hrvatskog gospodarstva previsok udio javnog sektora i rast mase plaća u tom dijelu sustava.

Kazao je kako privatni sektor teško pronalazi radnike, dok istodobno država zapošljava velik broj ljudi.

- Mi tražimo ljude, mi uvozimo ljude, a s druge strane držimo ljude na plaći koje očito ne donose dovoljno, rekao je.

Dodao je kako poštuje rad policijskih službenika i drugih zaposlenika u javnim službama, ali smatra da postoje značajne neefikasnosti u dijelovima javne uprave.

- Ne kažem da plaće trebaju biti manje u javnom sektoru, ja kažem da je masa plaća jednostavno prevelika u javnom sektoru, poručio je Samardžić.

Jović: Inflacija je veća od rasta plaća

Jović je odbacio tvrdnje da zaposlenima u javnim i državnim službama raste kupovna moć.

- Ako je inflacija četiri posto, a imate povećanje plaće jedan posto, apsolutno je jasno da životni standard tih naših radnika pada, rekao je.

Istaknuo je kako se protivi podjelama na privatni i javni sektor te smatra da takve podjele stvaraju pogrešnu sliku o problemima na tržištu rada.

- Sve su to u konačnici nekakve podjele koje jako dobro funkcioniraju u našem društvu već 35 godina, rekao je.

Sindikati traže jače kolektivno pregovaranje

Jović smatra da su jedan od uzroka nižih plaća u privatnom sektoru nedovoljno razvijeni kolektivni pregovori.

- Ako prepustite samog radnika da pregovara s poslodavcem, može se dogoditi da ima puno manje primanje nego da je sindikat kao institucija iza te cijele priče, rekao je.

Dodao je da država raspolaže alatima za učinkovitiji nadzor tržišta rada, uključujući inspekcijske kontrole isplata plaća i suzbijanje sive ekonomije.

- Država tu ima masu alata koje mora upotrijebiti, a to je pojačan inspekcijski nadzor, poručio je.

"Ne treba etiketirati zaposlenike javnih službi"

Govoreći o zaposlenima u javnim i državnim službama, Jović je rekao da ne podržava nerad niti izostanak odgovornosti, ali smatra da se ne smije stvarati dojam da je problem u svim zaposlenicima tog sektora.

- To je 250.000 naših radnika, oni su servis države, oni su prvi koje vidimo kada od države tražimo neka prava ili moramo nešto obaviti, rekao je.

Ponovio je da smatra kako su zaposlenici zakinuti rastom osnovice od jedan posto u uvjetima inflacije veće od četiri posto.

- Mislim da se tu mora otvoriti socijalni dijalog, moraju se otvoriti kolektivni pregovori i da ne smijemo na taj način etiketirati te ljude, rekao je.

Sindikati traže sastanak s Vladom

Jović je potvrdio da su reprezentativni sindikati javnih službi zatražili sastanak s Vladom kako bi iznijeli svoje primjedbe na aktualne mjere.

Podsjetio je da su već otvoreni razgovori o granskim kolektivnim ugovorima te da su sindikati preko Gospodarsko-socijalnog vijeća tražili nastavak socijalnog dijaloga.

- Normalno bi bilo, socijalno prihvatljivo i odgovorno da Vlada prihvati njihov poziv i da se pokrene socijalni dijalog, rekao je.

Dodao je da se u razgovorima treba raspraviti jesu li aktualne mjere doista antiinflacijske te kako odgovoriti na postojeće probleme.

- Mi sebi trebamo priznati da imamo problem. Kada si svi priznamo da imamo problem, svi zainteresirani akteri trebali bi sjesti za stol i vidjeti kako izaći iz toga, poručio je.

Govoreći o mogućim sindikalnim akcijama, rekao je da se u ovom trenutku ništa ne može isključiti.

- Naravno da je situacija teška, ljudi se osjećaju zanemareno i bezvoljno, rekao je.

Savić: Mjere će se dodatno razmatrati

Savić je rekao kako većina novih mjera stupa na snagu početkom iduće godine te najavio nastavak razgovora s predstavnicima poslodavaca i sindikata.

- Već idući tjedan najavljeni su sastanci u Ministarstvu financija i po pitanju ovih novih mjera i to je samo potvrda nastavka kontinuiranog dijaloga koji Vlada ima i sa sindikatima i s poslodavcima, rekao je.

Ocijenio je da nezadovoljstvo različitih skupina pokazuje da mjere zahvaćaju različite interese.

- Ne možemo nikako biti u situaciji da svi budu zadovoljni jer mjere koje se donose, a vezane su uz suzbijanje ili borbu protiv inflacije, uvijek nekoga moraju na neki način pogoditi, rekao je.

Dodao je da Vlada nastoji istodobno jačati kupovnu moć građana i ispravljati porezne neravnoteže u sustavu.

Povećanje paušala samo za dio iznajmljivača

Govoreći o povećanju paušalnog poreza za iznajmljivače, Savić je odbacio tvrdnje da se mjera odnosi na sve privatne iznajmljivače.

- Ova mjera tiče se samo manjeg dijela iznajmljivača, odnosno onih koji su u prvom i drugom stupnju indeksa turističke razvijenosti. To je otprilike 15 posto iznajmljivača, rekao je.

Naveo je da bi za prosječan apartman s četiri kreveta povećanje iznosilo oko 200 eura godišnje.

- To vam je u prosjeku 0,55 eura dnevno, rekao je.

Vlada želi potaknuti dugoročni najam

Savić je ustvrdio da je cilj mjera smanjiti razliku u poreznom opterećenju između kratkoročnog i dugoročnog najma te povećati ponudu stanova za dugoročni najam.

Dugoročni najam je u prosjeku dvostruko jače oporezovan od kratkoročnog, rekao je.

Dodao je da su dosadašnje porezne promjene već dovele do povećanja broja stanova u dugoročnom najmu.

- U prošloj godini povećan je broj smještajnih jedinica za dugoročni najam za 40.000, a plan za ovu godinu je dodatnih 26.000, rekao je.

Prema njegovim riječima, veća ponuda trebala bi ublažiti rast najamnina koje su, kako je naveo, u godinu dana porasle 40 posto.

Samardžić: Dijaloga s paušalcima nije bilo

Samardžić je poručio da predstavnici paušalnih obrtnika i iznajmljivača nisu bili uključeni u razgovore o predloženim promjenama.

- Dijalog s malim iznajmljivačima i paušalcima ne postoji. Nitko nas nije zvao, nitko nije došao, rekao je.

Istaknuo je da peticija protiv povećanja paušala, prema njegovim riječima, pokazuje da velik broj građana podupire njihove zahtjeve.

- Imamo 30.000 potpisa koji pokazuju da ti ljudi stoje iza nas i naših zahtjeva, rekao je.

Dodao je da smatra neprihvatljivim značajno povećanje poreznog opterećenja.

- Nedopustivo je da se bilo kome porezna presija mijenja 80 posto, poručio je.

Jović: Potreban je nastavak socijalnog dijaloga

Na kraju emisije Jović je ponovio zahtjev za nastavkom razgovora između Vlade i sindikata.

- Očekujem da će se otvoriti socijalni dijalog ako govorimo o javnim i državnim službama i da će se krenuti u povećanje plaća, rekao je.

Dodao je da teret inflacije ne bi trebali snositi radnici.

- Ne mogu trošak inflacije i svih naših problema generiranih godinama snositi oni koji nisu odgovorni za to, zaključio je.