Što donose izmjene Zakona o radu?

Ponovno se mijenja Zakon o radu. Riječ je o usklađivanju s dvije nove europske direktive. Početkom sljedeće godine izglasat će se izmjene kojima će se, među ostalim, poslodavci obvezati da jednak rad zaposlenika vrednuju jednakim plaćama, osobito kada je riječ o muškarcima i ženama, te da plaće budu što transparentnije.

Ono najvažnije što će donijeti izmjene zakona jest to što će se rad morati vrednovati prema svojim karakteristikama, prema onome što se radi, a ne tko radi. U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, Hrvatska neće imati tako mnogo posla na izjednačavanju plaća žena i muškaraca. 

- I ovih 7,4 posto razlike je niže od europskog prosjeka gdje razlika u plaćama između muškaraca i žena je veća, iznosi 12 posto. Mi želimo vidjeti kolika je razlika po platnim razredima. Ne uspoređivati najveću i najnižu plaću pa onda dobiti nekakav prosjek, nego po platnim razredima, rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Radnici bi, pretpostavlja se, trebali biti zadovoljni izmjenama zakona - a što misle poslodavci?

- Podržavamo izmjene u dijelu ukidnaja razlika u plaćama za žene i za muškarce u dijelu za isto radno mjesto. Što se tiče same transparentnosti ja stavrno ne vidim situaciju u kojoj bi netko došao na razgovor za posao i da počne raditi i da nije informiran o visini plaće, o rasponu plaće. To je nemoguće, kazala je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Sindikatima taj dio nije sporan. Tvrde, radniku se kaže kolika će mu biti plaća i što je u opisu posla, ali problem je sljedeći.

- A onda mu se napiše u ugovoru o radu da radi i ostale poslove prema pod navodnicima naloga poslodavca i onda taj isti radnik mora raditi daleko složenije poslove i daleko više plaćene poslove za onu plaću koju on prima. Radnik, da bi bio motiviran za rad, da bi mogao napredovati, mora imati pregledno koja su to radna mjesta raspoloživa i kako su vrednovana u nekakvom radnom okruženju na koji bi on svojim kvalitetnim radom dalje mogao napredovati, istaknuo je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Prenošenje godišnjeg odmora

Transparentnost plaća koja dolazi s novim zakonom na početku je mnoge navela na zaključak da će podaci o plaćama biti javno dostupni.

- Nema javnih objavljivanja podataka. Podaci koje po platnim skupinama poslodavci dostavljaju, dostavljaju ministarstvu rada, ministarstvo rada analizira, a bilo koja razlika koja bi bila primjećena u istoj platnoj skupini veća od pet posto onda i za to su predviđene direktivom dakle određene procedure, dodao je Piletić.

Izmjene zakona donose i još jednu novost vezanu uz korištenje starog godišnjeg odmora. On bi se u određenim djelatnostima mogao prenijeti u iduću godinu i nakon 30. lipnja.