Bilić: Preduvjet za e-glasovanje je širokopojasni internet, ali nema ga cijela RH

O tome kako se Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) sprema za superizbornu godinu, te o izazovima digitalizacije javne uprave, za Dnevnik HTV-a otkrio je Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-ja. 

Što promjena novog Zakona o izbornim jedinicama znači za APIS?

- Morat ćemo raditi informacijske prilagodbe Državnog izbornog povjerenstva i sve će biti odrađene na vrijeme, rekao je Bilić. 

- Izborni timovi APIS-a već rade određene pripreme i prilagodbe u koordinaciji s DIP-om, to su zahtjevne aktivnosti kako sa strane informatike tako i sa strane svih operativnih radnji na terenu i za Grad Zagreb i za cijeli zagrebački prsten. U svakom slučaju, uvjeren sam da ćemo biti na visini zadatka, dodao je.

Hoće li konačno biti vrijeme za elektroničko glasovanje?

- APIS ne broji glasove, broje ih birački odbori, a osobito na parlamentarnim izborima to su predstavnici svih velikih političkih stranaka što daje određenu transparentnost. Informatički sustav DIP-a je već u značajnoj mjeri digitaliziran. Hoće li taj proves ići dalje je politička odluka, ali od strane struke jedan od važnih preduvjeta za to je prisutnost širokopojasnog interneta na cijelom području RH, a znamo da to još nije tako, kazao je Bilić. 

Na kojoj je razini digitalizacija javne uprave?

- Ova je vlada uložila više u digitalizaciju javne uprave nego sve vlade do sada. Osnovni sustav je sustav e-Građani u kojem imamo preko 1,8 milijuna korisnika, 104 usluge su trenutno aktivne. Od kada taj sustav postoji registrirano je više od 150 milijuna pristupa sustavu, što znači da se za svaki od tih pristupa nije išlo na određeni šalter. Ima još puno posla, pred nama je još puno projekata, značajni broj velikih projekata financiran je iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka i sigurno je da hrvatski građani i poduzetnici u narednom razdoblju mogu očekivati još više, rekao je Bilić.

Odnedavno ste predsjednik EURITAS-a, organizacije koja okuplja javne pružatelje IT usluga iz 10-ak europskih zemalja. Koje su vam ambicije i ciljevi na novoj funkciji?

- Mislim da je to prvenstveno priznanje hrvatskom IT-ju, javnom IT-ju, kolegicama i kolegama iz APIS-a i Hrvatskoj. EURITAS okuplja 13 javnih pružatelja usluga iz 10 zemalja. Zajedno zapošljavamo više od 40.000 djelatnika i pružamo servis za 20 milijuna eruopskih građana. Radimo koordinaciju i usklađivanje standarda, radimo na digitalnoj neovisnosti Europe, na tome da pomognemo Europskoj komisiji koja nas je itekako prepoznala u svim naporima da se digitalizacija Europe i europskih građana podigne na višu razinu, naglasio je Bilić.

Do 2025. priprema za certificiranje podatkovnih centara koju provodi EU. Jeste li spremni za to?

- Već imamo certificirana dva podatkovna centra u RH, očekujemo da ćemo krajem sljedeće godine dobiti trajni certifikat. Jako je važno napomenuti da se svi podaci hrvatskih građana čuvaju u podatkovnom centru najmodernije kvalitete i standarda, čuvaju se na području RH i o njima vode brigu hrvatski stručnjaci. U tom smo smislu jedna od rijetkih zemalja EU-a koja je podatke hrvatskih građana, što je strateški aspekt, posložila na taj način, rekao je Bilić.