22:28 / 08.03.2021.

Autor: Otvoreno/IMS/HTV

Đaković Rode: Daleko smo od odluke da je jedna doza dovoljna

doc. dr. sc. Oktavija Đaković Rode

doc. dr. sc. Oktavija Đaković Rode

Foto: Otvoreno / HRT

 Pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" doc. dr. sc. Oktavija Đaković Rode rekla je da Britanci već duže govore da bi možda jedna doza mogla biti dovoljna, no hrvatsko istraživanje dalo je zasad preliminarne rezultate i daleko smo od odluke da je jedna doza dovoljna.

- Istraživanje je na samome  početku. Naše spoznaje su još relativno male. Kako bismo mogli definirati značenje imunosnog odogovora i značenje količine protutijela trebamo istraživanja. Uoči druge doze cjepiva motivirali smo naše zdravstvene djelatnike koji su se procijepili da daju uzorak krvi koji smo testirali kako bismo dobili osnovu i vidjeli koliko je to cjepivo imunogenično. Radi se o Pfizerovom cjepivu kojim se cijepe zdravstveni djelatnici. Odabrali smo test koji je usmjeren upravo na komponente koje se nalaze u tom cjepivu jer kad smo pokušali nekim drugim testom, antitijela nisu bila detektabilna, kazala je pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" doc. dr. sc. Oktavija Đaković Rode. 


Naglasila je da nisu sva testiranja jednaka. Od prvog dana se pokušalo raditi s različitim testovima, a odgovori su vrlo varijabilni, rekla je Đaković Rode. 


- Načelno, su svi djelatnici imali vrlo dobar imunosni odgovor, neki i izuzetno visok. Zasad ne možemo znati što ta protutijela znače. U istraživanju sudjeluju i suradnici koji prikupljaju i druge podatke - o samoizolaciji, preboljelim bolestima, vremenu izloženosti, radu na određenim odjelima. Svi su podaci preliminarno obrađeni i vidjeli smo da razlike postoje pa je preliminarna preporuka da je količina protutijela vrlo visoka, posebno u osoba koje su preboljele COVID. To nije ništa novo jer Britanci već duže govore da bi možda jedna doza mogla biti dovoljna, rekla je Đaković Rode. Naglasila je da je to samo preliminarni rezultati i da smo daleko od odluke da je jedna doza dovoljna. 

  

Prof. dr. sc. sa Sveučilišta u Rijeci Zlatko Trobonjača nije iznenađen rezultatima ispitivanja.


- Najvrijedniji rezultat istraživanje je činjenica da ljudi koji su preboljeli COVID s jednom dozom cjepiva imaju vrlo visoku koncentraciju protutijela, pa im druga doza nije ni potrebna, kazao je.

 

Objesnio je da se izlaganjem antitijelima stvaraju i memorijske stanice koje u ponovnom kontaktu s istim antigenom puno žešće odreagiraju stvarajući puno veće titrove antitijela. To se upravo dogodilo kod ljudi koji su preboljeli bolest, odreagirali su kao da su primili prvu dozu cjepiva, pa im je prva doza cjepiva došla kao sekundarna reakcija u kojoj su potaknute memorijske stanice i nastao je puno veći titar antitijela, kazao je prof. Trobonjača. Naglašava da bi u tom slučaju mogle biti goleme uštede i na cjepivu i rizika kod ljudi.


Kako teče cijepljenje u Hrvatskoj?


- S obzirom na to da trošimo oko 80 posto cjepiva koje imamo i s obzirom na količine koje nam dolaze ne možemo biti nezadovoljni. Svi bismo bili zadovoljni kada bismo raspolagali s većim količinama i kada bismo govorili o većem postotku cijepljene populacije, barem iznad 20 posto, kazala je pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš. Napominje da bi do kraja ožujka trebalo doći 700.000 doza, a ubuduće i "ozbiljnije" doze. 



- Ljudi su zainteresirani za cijepljenje i mislim da su shvatili da cjepivo pruža zaštitu i da omogućuje mobilnost, kazala je Bubaš.


Na pitanje kada ćemo cijepiti 50 posto stanovništva nije mogla točno odgovoriti.


- Ciljali smo da imamo dobru procijepljenost i prije 1. lipnja, ali teško je predviđati jer proizvođači cjepiva ne daju dugoročna predviđanja pa možemo govoriti samo za 14 do mjesec dana unaprijed, kazala je Bubaš. Dodala je da se često događalo da kada proizvođači i najave isporuku, isporuče manje količine. 

Procijepljenost u Istri


Ravnateljica Opće bolnice Pula doc. dr. sc. Irena Hrstić rekla je da je teško govoriti o zadovoljstvu činjenicom da se u Istri dosad cijepilo oko 12 tisuća osoba. 


- Ako nam je cilj procijepiti 80-90 posto ljudi, ne možemo reći da smo zadovoljni. Kolika nam količina cjepiva bude dostupna, sigurna sam da će biti odmah potrošena. Ovo nije dovoljno za ući u sigurnu turističku sezonu, ali činjenica je da se radi i ide ka zadovoljavajućem postotku. 


Napominje da je mali broj novozaraženih u toj županiji i posljedica pridržavanja svih mjera, pravovremenih rekacija na novu, nepoznatu situaciju te da disciplinu uspijevaju održavati na zadovoljavajućem nivou.  

Stanje u Dalmaciji


- Hajduk je primjer kako se u zatvorenoj zajednici lako prenese virus. Situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji je već nekoliko tjedana ista. Raste broj novooboljelih, ali broj hospitaliziranih se održava na istoj razini, rekao je predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split prof. dr. sc. Ivo Ivić.


- Postotak cijepljenih je beznačajan ako se ne držimo protuepidemijskih mjera koje su dosadne, ali ipak efikasne, rekao je prof. Ivić. Nije želio davati dugoročne prognoze.


- Bio sam svjedokom boravka ljudi  na otvorenom i u vrijeme kada su mjere bile puno strože. Duboko sam uvjeren da je ponašanje ljudi, pa i u nevidljivom dijelu, kod kuće, u obitelji, u druženjima, na rođendanima, proslavama - to što nam utječe na broj novooboljelih, u konačnici i na broj ljudi koji će završiti u bolnici, kazao je prof. Ivić. 


Zašto se stanje pogoršalo i u primorsko-goranskoj županiji?


- Virus će se prenositi jer otvorili smo školski sustav, dozvolili druženja na terasama, a pitanje je u kojoj mjeri poštujemo protuepidemijske mjere, kazao je prof. Trobonjača. Zaključuje da su se očigledno ljudi previše družili i nisu pazili na protuepidemijske mjere.


- Jako nam je važno da u ljeto uđemo sa što boljim podacima. Lani na početku lipnja imali smo jako dobre epidemiološke podatke, bili smo gotovo na nuli. Sada, na proljeće imamo velik broj i nadam se da ćemo do početka ljeta to suzbiti, pogotovo ako cijepljenje bude išlo boljom dinamikom i ako se budemo više pridržavali mjera nego do sada, kažao je prof. Trobonjača.


Kakva je trenutačna epidemiološka situacija?


- Za sada je situacija relativno pod kontrolom, ali ni kontrola nije trajna niti je zabetonirana. Ljudi su željni druženja, ali ono nosi posljedice, dolazi se u bliski kontakt i širenje zaraze je neminovno, kazala je Bubaš. To se očito dešava i u zemljama okruženja. Kada se u jednadžbu uključe i nove varijante koje se lakše prenose, rezultat je jasan, dodala je.







Doc. dr. sc. Đaković Rode rekla je da vrlo vjerojatno i druge države vrše istraživanja. Kaže da treba imati ideju i prikupljati uzorke.


- Mi smo u fazi prikupljanja uzorka nakon mjesec dana od kompletne vakcinacije s dvije doze, dalje planiramo nakon tri mjeseca, pa šest mjeseci te nakon godinu dana. Zahvaljujem svim našim djelatnicima koji su voljni dati uzorak za istraživanje. To je podatak koji nam samo nešto govori na individulanoj razini, ali još uvijek konačni rezultat nemamo, kazala je.


Što se očekuje od istraživanja?


- Želimo vidjeti dinamiku, koliko dugo će protutijela biti detektabilna, hoće li zadržati svoju razinu, a dodatnim testovima neutralizacije treba vidjeti njihovu učinkovitost  - to je ključ cijele priče, rekla je doc. Đaković Rode. 


- Koronavirus nije spektakularan, ali ima vrlo teške posljedice, vrlo je težak u patogenezi, ali u nastanku same bolesti je kao i drugi respiratorni patogen. Problem COVID-a je težina i progresija bolesti kod pojedinaca, naglasila je.


Kada ćemo znati štite li cjepiva od mutacija koronacirusa?


- To već znamo. Wuhanski soj praktički više ne postoji, protiv britanskoj soja cjepiva su učinkovita, a ako ništa drugo stječe se imunost koja nas brani od teških oblika bolesti, što je izuzetno važno, kazao je prof. Trobonjača. Naglašava da je zato dobro da se cijepimo. 

Je li Istra zasad najpoželjnija destinacija?


- Mislim da smo prošle godine dokazali da se može održavati ovakav trend, a definitivno to moramo napraviti. Na svaku novu situaciju moramo što prije i što točnije odreagirati i do sada je to bilo prilično učinkovito pa se nadam da će tako biti i ubuduće. Važno je kontinuirano pratiti jer s ovim virisom živimo, učimo s njim, a najveća konstata je da nas svako malo nešto novo iznenadi, pa je najvažnije da pravovremeno odreagiramo i sutuacija će biti pod kontrolom, kazala je doc. Hrstić. 

Jesmo li na početku trećeg vala ili je ovo rep drugog vala?


- Ovo bih pitanje ostavila bez odgovora jer o trećem valu govorimo od devetog mjeseca. Ono čega se trebamo bojati je zasićenje zdravstvenog sustava koji je do sada pokazao iznimnu fleksibilnost, kazala je Bubaš. Moramo svi mi zdravstveni radnici pokazati da možemo izići iz zone konfora. To su kolege pokazali, pokazali su kolegijalnost i spremnost da mijenjaju svakodnevicu za neizvjesnost, dodala je.  


- Ne želimo da nam se dogodi da molimo susjedne države da nam uskoče u pomoć, to nam se nije dogodilo i nadam se da niti neće, zaključila je Bubaš.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!