Ulaskom u Schengen i eurozonu prvog dana nove godine Hrvatska otvorila novo poglavlje

Prvi dan 2023. povijesni je dan i za Hrvatsku. Od danas plaćamo u eurima i dio smo schengenskog prostora. Podignute su rampe i ukinuta 73 kopnena granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom. Svečanost je uveličala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je bez kontrole prošla kroz granični prijelaz Bregana.

Prvog dana nove godine Hrvatska je otvorila novo poglavlje. Oduševljenje na Bregani nije krila ni predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

A čestitku je uputila i predsjednica susjedne Slovenije Nataša Pirc Musar. Poruke optimizma stizale su sa svih strana jer Hrvatska je postala dio najvećeg područja slobodnog kretanja u svijetu, na kojem živi 420 milijuna ljudi.

- Ako postoje trenuci koje možemo nazvati povijesnima, onda je to zasigurno današnji dan. Ovaj 1. siječnja 2023. godine dan je kada je Hrvatska ostvarila svoje strateške, državničke, političke ciljeve, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

I ušla među samo 15 zemalja koje su u Europskoj uniji, NATO-u, Schengenu i eurozoni. Boljeg mjesta za novi početak i jedinstvo Europe nema, poručuje predsjednica Europske komisije.

- Ovo je povijesni dan za pamćenje, dan za slavlje. Ovo je sezona novih početaka. Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu svjedočanstvo je vašeg nevjerojatnog putovanja, teškog rada i odlučnosti, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Europa je naš dom. Mi smo obvezni čuvati taj dom i učiniti ga ugodnim. Iskreno se radujem što između Slovenije i Hrvatske ponovno nema granice, istaknula je Nataša Pirc Musar, predsjednica Slovenije.

Odbrojavalo se do ulaska u Schengen 

Do ulaska u Schengen sitno se brojilo prije ponoći. A onda trenutak iza kojeg stoji dug i mukotrpan rad.

- Otvorili smo vrata Europi bez granica. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

I ploča granične policije otišla je u povijest.

- Kako smo prije 30-ak godina simbolično postavljali granice, tako ih sada mičemo. To ne znači da će se sigurnost smanjiti budući da smo se u obje države temeljito pripremali za ovaj trenutak, rekla je Sanja Ajanović Hovnik, slovenska ministrica uprave u funkciji ministrice unutarnjih poslova.

Uz Breganu, slavilo se na još 72 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom. Posebno veselo bilo je na graničnom prijelazu Plovanija.

- Nakon 31 godine vidimo sreću, veselje, meni je srce puno, vjerujem i svim Istrijanima što su dosanjali taj san da živimo bez granica, istaknuo je Boris Miletić, istarski župan. 

Dugogodišnji san postao je stvarnost. Hrvatska je postala dio schengenske obitelji, i to kao 27. članica.

Na Bregani, dan nakon što je Hrvatska ušla u schengenski prostor

- Slika na graničnom prijelazu Bregana govori više od 1000 riječi. Nakon što smo godinama na današnji dan u ovim trenucima svjedočili dugim kolonama, čekanju, pregledavanju putovnica na našoj strani, pa onda i na slovenskoj, danas je potpuno drugačija atmosfera, rekao je novinar HTV-a Eugen Husak za središnji Dnevnik javljajući se s graničnom prijelaza Bregana.

- Nakon što je Hrvatska ušla u schengenski prostor, granice na Bregani de facto više nema. Policija je otišla s našeg i slovenskog prijelaza, rampe su podignute, a promet nesmetano teče. Zbog toga su putnici boljega raspoloženja, ali, dakako, nikada nije sve idealno pa tako ni sada. Sada se kao potencijalni problem polako nameću naplatne kućice na autocestama, rekao je Husak i dodao da mnogi žele ondje platiti cestarinu, pa se stvaraju kolone i prometni čepovi. 

To će za Hrvatsku biti definitivno izazov na kojemu će morati poraditi, posebno zato što je turistička država, a Slovenija i Austrija imaju vinjete i kod njih nema takvih problema.

Dolazak predsjednice Europske komisije snažna je politička poruka Hrvatskoj

- Premijer Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadržali su se u razgovoru iza zatvorenih vrata u Banskim dvorima 20-ak minuta. Teme su poznate, Schengen i euro, rekla je novinarka HTV-a Zrinka Grancarić.

- Dolazak Ursule von der Leyen snažna je politička poruka Hrvatskoj, kao i cijelom EU-u - poziv na solidarnost i povjerenje u zajedničku valutu i sigurnost schengenskog prostora. Poruka dolazi u trenutku kada se Europska središnja banka bori s rekordnom inflacijom, kada je godina iza nas takva da se u Europu prelio ratni užas iz Ukrajine i u trenutku kada se zemlje članice još nisu usuglasile, ni nakon dvije godine, oko imigracija i azila. Poznati su pozitivni učinci eura - smanjenje valutnog rizika, smanjenje kamata na kredite i poticanje na ulaganja. Ono što prosječnog građanina zanima jest koliko će stajati kruh i gorivo te hoće li euro, unatoč svim obećanjima, ipak biti barem još jedan mali udar na standard građana. Analize i poruke Vlade i HNB-a kažu da se ne treba očekivati udar na građane, da iskustva svih zemalja sa zaokruživanjem cijena nisu znatno utjecala na život građana. U idućim danima može se očekivati je ponešto nesnalaženja dok se ne priviknemo na funkcioniranje s eurom u svakodnevici, smatra Grancarić.

Premijer Andrej Plenković kavom je počastio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, prvi put plativši eurima na glavnom zagrebačkom trgu, na dan kad je Hrvatska postala članica eurozone.

Kavu su popili u društvu ministra financija Marka Primorca i guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, a premijer je platio novčanicama eura.