Zakon o visokom školstvu dugoočekivani korak naprijed

Postojeći sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti pati od smanjene produktivnosti, netransparentnosti i neodgovarajućeg modela financiranja. To bi trebao izmijeniti upravo izglasan novi Zakon koji regulira to područje. Na njega se čekalo puna dva desetljeća. Pomalo porazno zvuči činjenica da je na predlaganju novog zakona bilo samo nekoliko saborskih zastupnika, a još manje ih je sudjelovalo u aktivnoj raspravi.

79 glasova za, 31 suzdržani i 11 protiv. Za ministra obrazovanja dvojbe nema - Zakon je dugoočekivani korak naprijed.

- Ovaj cijeli zakon je u nizu elemenata usmjeren da podupre mlade znanstvenike, izbor u zvanje usmjerili smo tako da mladima omogućimo lakše napredovanje, izbor u zvanja, ističe ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.  

Višegodišnji programski ugovori unijet će, očekuje, reda u financiranje sveučilišta, a dodatno će nagraditi one koji pokažu izvrsne rezultate.

- Kroz programske ugovore možemo utjecati na nove studijske programe, moja je želja da rektori sjednu i dogovore se koje sveučilište će provoditi kakve nove studijske programe, a ne da kopiraju jedni druge i otimaju studente jedni drugima, dodaje Fuchs. 

Iako i u saborskoj oporbi priznaju da je zakon pomak na bolje, žale što je propuštena prilika za učinkovito kažnjavanje neetičnog ponašanja u akademskoj zajednici.

- Ono sve čemu smo svjedočili u posljednje vrijeme, one afere oko plagiranja, doktorati stečeni na razne načine, ovim zakonom ozakonjuje brisanje etike u znanosti, ističe saborska zastupnica Marijana Puljak. 

Protivnici zakona ponavljaju:

- Temeljni problem je što ovaj zakon drastično dokida autonomiju sveučilišta i koncentrira protuustavne ovlasti u rukama ministra, ističe saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić. 

Profesorica Mirjana Hruškar, koja se također kandidirala na nedavnim izborima za novog zagrebačkog rektora, podržava jednu od novosti - ograničenje rada do 70. godine.

- Koji žele, koji imaju znanja sigurno mogu raditi i dalje, postoje projekti, kako se mogu i angažirati i financirati, nikako ne smatram da to treba biti na teret države, kaže profesorica Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološki fakulteta. 

Mogao je zakon biti i znatno bolji, pogotovo vezano za radna prava zaposlenih, poručuju iz sindikata znanosti.

- Strašno dobra prilika koja nije najbolje iskorištena, morat ćemo stvari krpati, bit će nejasnoća, bit će nezadovoljstava, moglo se to izbjeći, nije?, ističe Tvrtko Smital iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. 

Samo je Zagrebačko sveučilište u mandatu bivšeg rektora Damira Borasa odbilo raspravu o ministrovu prijedlogu zakona i predstavilo svoju verziju - bez uspjeha.