Hrvoj-Šipek: DORH ne ispunjava želje, optužnica za Agrokor do kraja mjeseca

07:55 / 01.06.2022.

Autor: Hina/HRT/T.D.

Zlata Hrvoj Šipek i Nikola Grmoja

Zlata Hrvoj Šipek i Nikola Grmoja

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek pred Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije u Saboru odgovara na pitanja o eventualnom političkom utjecaju na rad Državnog odvjetništva (DORH).

Prijavu protiv Marija Banožića podnijela je Maja Đerek, bivša zaposlenica Državnih nekretnina. Banožića u prijavi tereti da je kao ministar državne imovine počinio više kaznenih djela: zlorabio položaj i ovlasti te nezakonito pogodovao i trgovao utjecajem.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je da je ministar Mario Banožić zlorabio ovlasti jer je, dok je još bio ministar državne imovine, sam sebi dodijelio stan u središtu Zagreba. Uvidom u podatke utvrdili su i da njegova obitelj nikada nije imala ni prebivalište ni boravište u Zagrebu. Povjerenstvo je Banožiću odredilo kaznu od sedam tisuća kuna.

Uvodnu je riječ imao Nikola Grmoja koji je rekao da je tema današnjeg saslušanja rad Državnog odvjetništva i konkretne istrage.

- Ako postoje bilo kakva saznanja o političkom pritisku na rad Državnog odvjetništva, to je tema današnjeg saslušanja, rekao je u uvodu. 

Damir Habijan rekao je da je Grmoja svojim uvodom ostavio dojam koji nije dobar za početak rasprave.

- Nije ovlast Nacionalnog vijeća da na ovaj način provodimo raspravu, da javnost saslušava glavnu državnu odvjetnicu. Ne protivimo se da se državna odvjetnica sasluša, ali da se prije toga razmislilo o promjeni odluke, ovako se nadilazi ovlast Nacionalnog vijeća, rekao je.  

"Nisam bila izložena pritisku predsjednika Vlade"

Zlata Hrvoj-Šipek
 izjavila je da je bila u dvojbi treba li se odazvati na saslušanje.

- Odlučila sam doći iz poštovanja prema Saboru i institucijama države. Kao što se u našem društvu u određenoj mjeri još uvijek ne prepoznaje i ne osuđuje primjerice spolno uznemiravanje, zbog čega je potrebna edukacija o posljedicama, tako smatram da su potrebne rasprave o utjecajima na pravosuđe u cjelini i njegovu pogubnost za vladavinu prava kao temelja demokratskog društva i povjerenja u institucije države. Već dugo razmišljam o organiziranju okruglog stola na temu neovisnosti pravosuđa u kojem bi uz predstavnike pravosuđa gostovali strani i domaći stručnjaci koji bi razmotrili, raspravili problem pritisaka. Jedno su direktni i indirektni pokušaji pritisaka, a s druge strane je pitanje popuštanja i podlijeganja pritiscima, rekla je u uvodu. 

Naglasila je kako nije bila izložena pritisku predsjednika Vlade, zakon je vrlo jasan i poštuju se granice.

- Predsjednik Vlade ima informacije koje po zakonu može imati i ništa više od toga, naglasila je.

Rekla je da postoje jedino pritisci "određenih lobija" i ljudi koji "misle da znaju sve o svemu".

- Ni ja ni drugi državni odvjetnici ne živimo izolirani na nekome pustom otoku i naravno da nije ugodno slušati i gledati kako pojedinci sve znaju, a ne znaju, dodala je.

"Ne tražite od mene da komentiram izjave predsjednika Republike, predsjednika Vlade i saborskih zastupnika"

Istaknula je da raditi u takvim okolnostima nije nimalo lako, ali to je sastavni dio posla i to je teret.

- Teško je raditi u uvjetima gdje vas svakih par dana netko pita za komentar nečije izjave. Ne tražite od mene da komentiram izjave predsjednika Republike, predsjednika Vlade i saborskih zastupnika. Oni ne raspolažu činjenicama iz predmeta. Komentiranje nečega što je netko objavio na temelju neprovjerenih informacija ili komentiranje postupaka pred sudom ne doprinosi tom postupku, a ni točnom informiranju javnosti. Imam previše posla da bih čitala portale, vijesti i time se neprekidno bavila. Državna odvjetništva ne optužuju na temelju medijskih objava ili izjava pojedinaca. Da bi optužnica bila podignuta, potrebno je utvrditi činjenice i po zakonito provedenom postupku, rekla je. 

"Kontrola rada Državnog odvjetništva postoji"

Rekla je da odluke Državnog odvjetništva prolaze kontrolu.

- Oštećenici imaju pravo preuzeti progon i nastaviti gonjenje pred sudom. Kontrola rada Državnog odvjetništva postoji, dodala je.

- DORH koji vodim ne ispunjava želje, a za nezadovoljnike ću imati vremena poslušati. Premijer nikada nije pitao za Paladinu. Da, bio je jedan razgovor nakon jedne izjave predsjednika da nekoga treba utamničiti. Premijer je tražio da se reagira u medijima na tu izjavu. Kao što znate, nisam reagirala jer bih onda svako malo trebala kao jo-jo iskakati. Tako se posao ne može raditi. Premijer nema nijednu informaciju koju ne smije znati, isto vrijedi za predsjednika Republike. Pokušava se voditi politička borba među strankama i uvući u to DORH i mene kao glavnu državnu odvjetnicu. Ja u tim igrama niti sam sudjelovala, niti ću sudjelovati, istaknula je Hrvoj-Šipek.

"Predsjednik Vlade meni nije nikakav mentor"

Željko Jovanović
pitao je Zlatu Hrvoj-Šipek je li mentoriranje kojem je izložena učinilo rad DORH-a boljim i organiziranijim u borbi s kriminalom i korupcijom.

- Predsjednik Vlade meni nije nikakav mentor. Nitko ne mentorira mojim radom. Protekle dvije godine bile su jako teške i da, DORH zbog svega - pandemije, potresa - radi otežano, nedostaje ljudi. Sve pokazuje da sam i u tim teškim uvjetima uspjela motivirati ljude i da je naš rad kvalitetan i ažuran, rekla je. Zadovoljna sam rezultatima rada. Za mene postoje političke stranke, saborski zastupnici, osobe koje su osumnjičene za počinjenje kaznenog djela i okrivljenici. Razgovaram i razmišljam samo u tim kategorijama, ne ulazeći tko pripada kojoj stranci, rekla je.

Mirela Ahmetović postavila je pitanje o postupanjima DORH-a u slučajevima kad se iznose sumnje u počinjenje kaznenih djela. 

Hrvoj-Šipek rekla je da DORH nije tijelo općeg nadzora i nema 5000 zaposlenih koji trebaju provjeravati svaku izjavu.

- Obveza svakoga je da prijavi kazneno djelo. Svi važno idu za govornicu, pred novinare i govore kako su vidjeli, znaju i tek onda dolaze DORH-u, dodala je.

Dalija Orešković naglasila je da je strašno nezadovoljna radom i rezultatima DORH-a te da je glavna državna odvjetnica u uvodnom govoru svima "opalila takvu šamarčinu".

- Ne možemo od glavne državne odvjetnice očekivati da riješi ono što ni Sabor nije uspio riješiti niti urediti. Odnos Sabora i politike prema institucijama nije primjeren. Postoji ogromno neznanje i nemar, rekla je Orešković.

Damir Habijan pitao je je li uobičajeno da DORH kontaktira izvršnu vlast u pojedinim slučajevima, navodeći primjer pada drona u Zagrebu u ožujku.

- Svaka stranka može uzeti odvjetnika da ga zastupa. Zastupati u bilo kakvom postupku je nemoguće ako nemate kontakte ili informacije od stranke koju zastupate. Nema zastupanja ako nema kontakta sa strankom, rekla je Hrvoj-Šipek. 

Nikola Grmoja pitao je Hrvoj-Šipek je li obavijestila premijera o uhićenju ministra te kako je premijer kontaktirao glavnu državnu odvjetnicu. 

"Nije obveza DORH-a da ikoga obavještava o predstojećim akcijama"

- Nije obveza DORH-a da ikoga obavještava o predstojećim akcijama, a što se tiče poziva koji je uputio premijer, to je bilo preko tajnice, razgovor je bio vezan za arbitražu u pitanju Svpetrvs, a tek onda je rekao kako smatra da je predsjednik vršio pritisak na DORH i da bi s izjavom trebalo ići u javnost. 

- Arbitraža u spomenutom slučaju još nije pokrenuta, traže se kompromisi, dodala je.

Hrvoje Zekanović
 pitao je glavnu državnu odvjetnicu za pritisak predsjednika. 

- Jeste li u svojim izjavama mislili na predsjednika Milanovića čiji je glasnogovornik predsjednik Nacionalnog vijeća?, upitao je Zekanović. Grmoja mu je dao prvu opomenu, a Zekanović je rekao: Izbacite me sa sjednice. 

Hrvoj-Šipek odgovorila mu je da svatko odgovara za izgovorenu riječ u javnom prostoru.

Karolina Vidović Krišto pitala je o aferama. 

- Kod grupe Borg radilo se o kaznenim prijavama Živog zida i Slobodne Hrvatske, navedene kaznene prijave su odbačene, ali ne preko noći. Nakon odbačaja kaznene prijave, gospodin Todorić je preuzeo kazneni progon, njegov zahtjev je odbijen, žalio se. Odbačaj kaznene prijave grupe Borg, odluka USKOK-a je proglašen zakonita.

O aferi Žalac: Nisam zaustavila nikakav progon

U aferi Žalac cijelo vrijeme spominje se moja odgovornost, iako nisam bila s tim upoznata i odluka o odbačaju kaznene prijave donesena je prije nego što sam ja stupila na dužnost. Mene se proziva za nešto što nisam znala ni vidjela. Nisam zaustavila nikakav progon, odluka je bila donesena prije toga, odgovorila je Hrvoj-Šipek na pitanje Urše Raukar.


Zvonimir Troskot (Most) je pitao za slučaj bivšeg ministra, sada viceguvernera HNB-a Tomislava Ćorića i njegovoj ulozi u aferi Vjetroelektrane zbog koje je iza rešetaka završila tadašnja državna tajnica Josipa Rimac.

- Mogu reći općenito, izjava jednog čovjeka i njegov iskaz su dokaz ako se potvrde još nizom drugih dokaza. U predmetima složenije gospodarske prirode je potrebno provesti cijeli niz dokaza, rekla je.

Marija Selak Raspudić (Most) je upitala Hrvoj Šipek kako bi definirala poziv premijera, a zanimalo ju je i je li u radu DORH-a u slučaj Žalac prekršen zakon te tko su osobe koje su od OLAF-a sakrile dokumente u slučaju Žalac, kao i rade li te osobe i danas u tužiteljstvu.

- Što se tiče Žalac, stegovni postupak nije pokretan. DORH i državni odvjetnici imaju pravo na pogrešku. Nitko ne može odgovarati za pogrešno pravno mišljenje i pravni stav. Ništa nije ukazivalo o namjeri da se prikriju dokazi i činjenice koje bi dovele do drugačije odluke, odgovorila je Hrvoj Šipek.

Hrvoj Šipek: Optužnica za Agrokor do kraja ovog mjeseca

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek otkrila je nakon saslušanja na saborskom tzv. Antikorupcijskom vijeću da će optužnica za Agrokor biti podignuta do kraja ovog mjeseca te da je dogovorila razgovor s premijerom oko srbijanske optužnice za navodni ratni zločin protiv hrvatskih pilota.

Odgovarajući na pitanja novinara, Hrvoj Šipek je kazala da još nije razgovarala s premijerom o optužnici za navodni ratni zločin protiv hrvatskih pilota tijekom akcije Oluja, ali je dodala da je taj razgovor dogovoren.

Ocijenila je ''nebuloznim'' navode da će Hrvatska izručiti svoje građane Srbiji, a smatra kako suradnja oko ratnih zločina u regiji ne funkcionira jer BiH ne priznaje zapovjednu odgovornost, a Srbija si prisvaja nadležnost za ratne zločine u cijelom svijetu što je za Hrvatsku neprihvatljivo.

- 'Odgovor nismo mogli dati jer ne znamo što piše u toj optužnici. DORH je u Haagu godinama imao časnika za vezu i prekopao je sve arhive Haaškog tribunala. U njima dokaza nije bilo. Da ih je bilo, Brammertz bi to sigurno obuhvatio optužnicom. Provode se izvidi, ali ne zbog toga, već stoga što ima naznaka da je Armija BiH ušla na područje Hrvatske. Više od toga neću reći', kazala je.

Glavna državna odvjetnica je rekla novinarima da redovito razgovara s premijerom, ali da intenzitet te komunikacije ovisi o tome što se događa.

Otkrila je kako je bi u petak imala zakazanu sjednicu za medije da nije bilo današnjeg saborskog saslušanja. Istaknula je kako se ne može odazvati jednoj medijskoj kući jer bi onda morala doći i ostalima te da neke stvari ne može reći u kratkom vremenu koliko bi dobila u nekom dnevniku.

- Neke stvari su prekompleksne da bi stale u te dvije minute, rekla je.

Glavna državna odvjetnica je otkrila da je nadzor Uskoka u slučaju Žalac završen, ali da Uskok ima problema u provođenju državnoodvjetničke uprave.

- 'Neke stvari nije mogao raditi jer mu kronično nedstaje službenika, a procedure imenovanja traju jako dugo. Način rada Uskoka je davno prerastao sadašnje zakonske okvire i očito će morati ići izmjena zakona', kazala je dodajući da je o tome razgovarala s premijerom koji je obećao da će učiniti što može.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!