Kakva je budućnost Afganistana? Žene tvrde, mračna i neizvjesna

Talibanski režim sutra će obilježiti dvije godine od povratka na vlast u Afganistanu. U toj zemlji i dalje vlada teška gospodarska kriza. Strana novčana pomoć prestala je stizati, a višegodišnja suša dodatno je pogoršala stanje. Za žene je Afganistan postao najrepresivnije mjesto na svijetu.

- Ostale smo bez posla. Možda možemo pobjeći, jer ako nema posla i prihoda, djeca će mi biti gladna. Suprug mi ne može pomoći jer nije živ, kaže Aziz, zaposlenica salona za uljepšavanje.

Gotovo svaka žena u Afganistanu ima ovakvu priču. Talibani su im svojom verzijom šerijata ograničili svaki dio života. Zabranjeno im je izlaziti iz kuće ako ne pokrivaju lice. Zabranjen im je ulazak u teretane i parkove. Zatvoreni su saloni za uljepšavanje. Žene više ne smiju u srednje škole ni na fakultete.

- Kada djevojka ne može na fakultet, ne može postati liječnica, inženjerka, reporterka ili učiteljica. Kada je djevojka nepismena, njezina budućnost bit će uništena, a zemlja će ostati nerazvijena, kazala je Roya Amiry, učiteljica iz Herata.

S druge strane, žene smiju u vjerske škole. Udvostručio se broj učenica u školama gdje se proučava Kuran.

- Studirala sam medicinu i bila na završnom semestru. Nažalost, sveučilišta su sada zatvorene za žene. Koji je smisao da ove djevojke postanu učiteljice Kurana? Trebaju nam profesionalne radnice u različitim područjima. Sada svi odlaze u Pakistan ili Indiju, tvrdi Rabia Karimi, nastavnica u školi Kurana u Kabulu. 

Budućnost mračna i neizvjesna?

Sve odluke vezane za žene, donio je muškarac - vrhovni talibanski vođa Hibatulah Akunzada. U javnosti se ne pojavljuje. Njegova riječ se sluša bespogovorno. Uvjeren je da se ženama život poboljšao u posljednje dvije godine.

-Ako se nastavi ovakvo stanje, budućnost će biti jako mračna i neizvjesna, pola društva ostat će paralizirano, kazala je Mahnas Rasoli, učiteljica iz Herata.

Još jedan gorući problem je siromaštvo. Nakon dolaska Talibana na vlast, međunarodna zajednica zaustavila je slanje pomoći u Afganistan i zamrznula mu imovinu u inozemstvu. Ovaj otac petero djece radi za vladu i mjesečno zaradi oko 70 dolara.

- Plaća nije dovoljna posljednje dvije godine. Nema drugog prihoda, ali imam neke kućne stvari i prodajem ih s vremena na vrijeme da rješim svoje probleme. Imam šivaći stroj i sada ga moram prodati, kaže Habib ur Rahman Rasouli, stanovnik Kabula.

Trećina afganistanskog BDP-a vezana je uz poljoprivredu koja je na udaru višegodišnje suše. 

- Prije tri godine mogli smo dva puta na dan jesti meso i rižu. Posljednje dvije godine ne možemo priuštiti meso, ostaju nam samo kruh i voće, a čak je i njih sve teže nabaviti, rekao je Abdul Hadad, poljoprivrednik iz pokrajine Balkh.

Velike nade u litij

Iako su izolirani na međunarodnoj sceni, talibanski režim pregovara o mogućim ulaganjima s Kinom, Rusijom, Pakistanom i Kazahstanom. Kinu posebno zanimaju velike afganistanske rezerve litija.

- Svaka zemlja može ulagati u afganistanski litijski sektor jer afganistanski narod polaže velike nade u litij i ne želimo da ga iskoriste samo jedna tvrtka ili skupina ljudi, rekao je Nooruddin Azizi, afganistanski ministar trgovine i industrije.

Talibani su u Afganistanu ugušili ostale naoružane skupine poput Islamske države i srezali su proizvodnju opijuma. U zemlji nemaju značajnijih protivnika. Potpuno su ujedinjeni u cilju vladanja i nametanja svojih pravila.